Lekove treba primeniti onda kada očekivana korist za majku znatno prevazilazi potencijalni rizik za plod - daje se minimalna doza kojom može da se postigne željeni efekat. Zbog komplikovanog metabolizma lekova, kao i brojnih činilaca koji utiču na njihovu sudbinu u organizmu trudnice i ploda, nikako se ne preporučuje uzimanje bilo kakvog leka u trudnoći bez prethodne konsultacije sa lekarom. Naime, postoje lekovi čija je primena u trudnoći bezbedna, zatim oni čiji se efekat na plod ne zna ili nije bezbedan, i oni koji dokazano oštećuju plod (teratogeni efekat).
Kako lekovi mogu da oštete plod?
Lekovi mogu da oštete plod na nekoliko načina: direktnim dejstvom, preko posteljice, i izazivanjem grčenja mišića materice. Promene na plodu mogu da budu prolazne ili trajne (strukturne anomalije, mentalna retardacija), a najteža komplikacija je smrt. Uticaj leka na plod zavisi od vrste leka, načina primene, dužine terapije, genetskih karakteristika majke i ploda, a naročito od starosti trudnoće.
* U prve dve nedelje nakon začeća, plod deluje po principu "sve ili ništa" (umire ili ostaje neoštećen).
* Period od druge do osme nedelje trudnoće, poznat kao "embrionalni" - u kojem se odvija razvoj organa (organogeneza), najrizičniji je kada je u pitanju upotreba lekova - jer može da dođe do nastanka urođenih anomalija, raka, zastoja u rastu ili gubitka ploda.
* U drugom i trećem trimestru trudnoće (fetalni period), lekovi mogu da dovedu do asimetričnog zastoja u rastu ploda (očuvan rast mozga na račun smanjenja rasta drugih organa). Ako se dete rodi bez anomalija, obično se ne razmišlja o lekovima koji su korišćeni u trudnoći. Međutim, neki od njih imaju zakasnelo neželjeno dejstvo (npr. veća učestalost raka vagine kod devojčica posle četrnaeste godine - ako je majka u trudnoći, zbog pretećeg pobačaja, uzimala hormonski preparat koji sadrži dietilstilbestrol).
Pogledajte u tabelama pregled uticaja najčešće primenjivanih lekova u prvom trimestru trudnoće i pred porođaj.
Tabela 1
Lekovi u prvom trimestru | Štetan uticaj na plod |
| citostatici | dokazan |
| Talidomid | dokazan |
| analozi vitamina A | dokazan |
| antiepileptici (Fenitoin,valproati, Karbamazepin) | verovatan |
| psihotropni lekovi (Litijum, alkohol) | verovatan |
| lekovi protiv zgrušavanja krvi - antikoagulansi(Varfarin) | verovatan |
| žive vakcine | verovatan |
| kardiovaskularni lekovi- ACE inhibitori | moguć |
| hormoni (androgeni, Stilbestrol) | moguć |
| antitireoidni lekovi (za lečenje hipertireoze) | moguć |
Tabela 2
Neželjena dejstva lekova primenjenih neposredno pred porođaj | |
Lek/hemijska supstanca | Efekat |
| alkohol, barbiturati, narkotici | Apstinencijalni sindrom |
| anestetici, hipnotici/sedativi, narkotici | Depresija (usporenje, prestanak) disanja |
| antikoagulansi, antimalarici, aspirin | Hematološki (krvni) poremećaji |
| benzodiazepini, Litijum, fenotijazini | Neurološki poremećaji |
| Propranolol, sulfonamidi | Metabolički poremećaji |
Prim. dr Maja Skender, pedijatar