Jedna od 1.000 žena mlađih od 30 godina ne može da ostane u drugom stanju jer nema jajnih ćelija! Kod njih su, iz nekog razloga, pre vremena istrošene sve količine dobijene na rođenju. 

Jedino rešenje i mogućnost za potomstvo u tom slučaju je donacija jajnih ćelija. To, međutim, u našoj zemlji još nije dozvoljeno. 

"Donacija jajne ćelije još nije zakonom regulisana", kaže profesor dr Mladenko Vasiljević, načelnik Odeljenja steriliteta GAK "Narodni front". "Zakon mora jasno da definiše ko može biti donor i pod kojim uslovima."

Brojni su uzroci koji mogu da dovedu do bržeg propadanja jajnih ćelija i prevremene insuficijencije jajnika. Sa starenjem ovaj problem je sve izraženiji, upozoravaju stručnjaci. U dobi između 30 i 40 godine ima ga jedna od 100 žena. Osim posledične neplodnosti, one ranije ulaze u menopauzu, ali i češće dobijaju osteoporozu. 

*400.000 - 600.000 je broj jajnih ćelija u detinjstvu

* 2.000.000 jajnih ćelija ima žensko dete na rođenju  * 300.000 - 400.000 jajnih ćelija ima devojčica na ulasku u pubertet

"Smanjen broj jajnih ćelija u jajnicima može biti urođen, a ćelije delimično mogu da se unište i operativnim zahvatima na jajnicima ili postupcima indukcije ovulacije", objašnjava dr Vasiljević. "U reproduktivnom dobu ovulacijom se oslobodi oko 500 jajnih ćelija. Naime, na početku svakog menstruacionog ciklusa 20-30 nezrelih jajnih ćelija iz depoa jajnika počinje da raste i razvija se. Samo jedna od njih će da dozre i da se oslobodi procesom ovulacije, a sve ostale će da propadnu."

U klimakterijumu dolazi do gašenja funkcije jajnika. Poslednja menstruacija ili menopauza nastaje kada je broj jajnih ćelija u jajnicima oko 1.000. To se obično dešava između 45. i 55. godine. 

Jajne ćelije, međutim, mogu da propadaju i brže. Razne infektivne, sistemske ili autoimune bolesti, virusi, delovanje toksičnih materija pesticida i hemikalija, pušenje, dovode do smanjenja rezerve jajnika. Ako funkcija jajnika prestane pre 40. godine, to je prevremena insuficijencija.