Za godinu dana, a možda i pre, u Srbiji će biti urađena prva transplantacija tkiva jajnika – potvrđeno je na Međunarodnom kongresu ginekologa i opstetičara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Iskustva u zamrzavanju i transplantaciji tkiva jajanika predstavili su stručnjaci iz Izraela i Slovenije.

Svaka beba koja dođe na svet je posebna, međutim, jedan dečak koji je rođen pre tri godine u Velikoj Britaniji, zaista je izuzetan. Rođen je zahvaljujući čuvanju zaleđenog tkiva jajnika njegove majke.

„U devetoj godini imala sam rak i morala sam da prolazim kroz teške hemioterapije i terapije zračenjem. Petnaest godina kasnije, postala sam majka“, svedoči Moaza Al Matroši.

Zahvaljujući zamrzavanju i transplantaciji tkiva jajnika u svetu su već rođene desetine beba.

„U više od 95 odsto slučajeva, posle transplantacije, funkcija jajnika se vraća. Mi imamo više od 70 rođenih beba nakon transplantacije tkiva jajnika“, navodi doktor Meirov Dror, direktor Centra za fertilitet iz Izraela.

„Ako postoji mogućnost da se pohrani fertilitet onda se i to predlaže, ali prvo je lečenje maligne bolesti. Mi smo obavili ove godine prvu transplantaciju, vratili smo jajnik u karlicu i onda se išlo postupkom in vitro fertilizacije“, objašnjava dr Borut Kobal sa Univerzitetskog medicinskog centra u Ljubljani.

Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije, kod žena koje boluju od neke maligne bolesti, kad god je to moguće, u cilju očuvanja reprodukcije, primenjuje se poštedna hirurgija. U cilju rađanja više beba, uskoro će raditi i transplantaciju tkiva jajnika.

„Može da pomogne mnogim ženama koje, ne samo ako dobiju malignu bolest i čeka ih lečenje hemioterapijom ili operacijom, nego i svima onima koje zbog drugih bolesti očekuju da će im reproduktivna funkcija opasti. Tako da se radi o jednoj novoj stvari koju ćemo i mi sigurno primeniti u praksi u narednoj godini“, naglašava profesor dr Aleksandar Stefanović, predsednik Udruženja ginekologa i opstetičara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske i direktor Ginekološko akušerske klinike u Višegradskoj.

Srbija ima Banku reproduktivnih ćelija, ali brojem davalaca ne može da se pohvali.

„Imamo preko 20 donora muškaraca, sada radimo sa njima finalne pretrage, ali nažalost, za sada nemamo ženske donore što je bitno i što se više traži. Svest ljudi mora da se probudi“, dodaje doktor Stefanović.

Pravo da budu donori reproduktivnog materijala imaju žene koje su zdrave, i fizički i psihički, a imaju između 21 i 34 godine. Muškarci mogu da budu donori do četrdesete godine.

Zapratite nas i na Instagramu!