Verica Jovanović potvrdila je navode Ministarstva zdravlja da će se potvrde ipak izdavati za zdravu vakcinisanu i nevakcinisanu decu, sa napomenom za onu decu koja nisu primila vakcinu.

Na pitanje novinara zašto se takve potvrde uopšte izdaju ako će dete biti primljeno u vrtić bez obzira da li je vakcinisano ili ne, Jovanović je rekla da je to "pitanje za diskusiju" i da svaka prosvetna i zdravstena ustanova "ima misiju da prenese poruku da decu treba vakcinisati".

"Vakcina protiv morbila nam je potrebna i radimo svi zajedno na tome. To je u interesu očuvanja zdravlja dece i svih nas", poručila je Jovanović.

Iz Ministarstva zdravlja u petak je za Tanjug rečeno da je vakcinisanje dece zakonska obaveza, a da se potvrda za kolektiv izdaje zdravoj deci koja mogu biti vakcinisana i nevakcinisana, s tim što za drugu grupu dece mora da postoji napomena da nisu primili vakcinu.

Postoje slučajevi kada deca u slučaju medicinske kontradikcije ne mogu primiti vakcinu, rečeno je u ministarstvu i navedeno da je cilj da se u "datim trenutnim okolnostima može pratiti koja su deca vakcinisana, a koja ne".

"Interes sistema u totalu je da se prati obuhvat vakcinacije zbog mogućnosti i opasnosti epidemije, za šta za sada ne postoji opasnost, jer je situacija pod kontrolom i svakodnevno se prati", poručeno je iz ministarstva.

Za sada nema epidemije

Epidemiološka situacija u Srbiji je stabilna i pod kontrolom i nema opasnosti po građane od epidemije malih boginja, izjavila je danas v. d. direktora Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović.

Jovanović je rekla da je, prema podacima kojima raspolaže Institut "Batut", na teritoriji Kosova i Metohije do sada registrovano 12 slučajeva malih boginja i da se sprovode sve mere predostrožnosti i pojačanog nadzora.

"Treba informisati građane o neophodnosti dodatne imunizacije, što je poruka ne samo za stanovništvo Kosova i Metohije, nego za celu Srbiju. Ministarstvo zdravlja, Institut "Batut" i svi saradnici u sistemu zdravstvene zaštite i na terenu i operativno brinu o tome", rekla je Jovanović na stručnom simpozijumu "Mikrobiološka dijagnostika u nadzoru nad zaraznim bolestima u Srbiji - izazovi 21. veka".

"Naš zadatak je da se u okviru sprovođenja Akcionog plana za implementaciju pristupnog plana Evropskoj uniji unaprede kapaciteti mikrobiološke dijagnostike i da se harmonizuje praksa i zakonska regulativa isto primeni u svakodnevnom radu", rekla je Jovanović.

Ona je dodala da je današnji skup kojim se obeležava 93 godine od osnivanja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i uz podršku stručnjaka sa medicinskih fakulteta i Srpskog lekarskog društva.

Izazovi 21. veka

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Ferenc Vicko rekao je da je za zdravstveni sistem u Srbiji važno da se suoči sa zaraznim bolestima kao izazovima 21.veka i da, kako je naglasio, radi na jačanju kapaciteta mikrobiloških laboratorija.

"Moramo biti spremni da adekvatno reagujemo na moguće epidemije jer virusi, bakterije i infekcije ne znaju za granice. Sada se suočavama sa morbilama, a donedavno smo pričali o zika virusu, eboli, pandemiji svinsjkog gripa, sarsu... ", kazao je Vicko.

On je dodao da se sprovodi projekat sa Italijom pod pokorviteljstvom Evropske unije koja će kroz fondacije pomoći da laboratorije u Srbiji, kako je rekao, budu "podignute na viši nivo".

"Tako ćemo se približiti zakonskim regulativima Evropske unije. Migracije stanovništva iz Azije su još uvek u toku što nosi rizik od širenja virusa, bakterija i raznih drgih oboljenja i zato kao region moramo biti spremni na adekvatnu reakciju i pomoć tim ljudima", rekao je Vicko.