Naučnici su napravili aparat koji su nazvali 'veštačka materica' koji bi trebao da pomogne prevremeno rođenim bebama u njihovoj borbi za opstanak u prvim danima života.

Naučnici su objavili da je osam jaganjaca preživelo i raslo unutar veštačke materice tokom četiri nedelje, a ovo saznanje bi moglo da pomogne u tretiranju i prevremeno rođenih beba.

Tim istraživača je saopštio da su se pluća jagnjića i drugi organi razvili kao da su bili u majčinoj utrobi, što je značajno pobošljanje u odnosu na korišćenje inkubatora i ventilatora do sada. Nekoliko jaganjaca je poraslo do zrelog doba, a jedno je sada više od godinu dana staro.

"Čini se da su imali normalni razvoj u svim aspektima. Nemamo test inteligencije za jaganjce, ali mislimo da su prilično pametni“, kaže autor studije Alan Flejk iz dečje bolnice u Filadeldiji.

Naučnici se nadaju da će jednog dana moći da primene sličnu tehnologiju kod ljudi kako bi pomogli malim, prerano rođenim bebama. 

Cilj veštačke materice: pomoć prevremeno rođenim bebama

Prosečno vreme gestacije kod ljudi je 40 nedelja, ali veliki broj beba se rodi dosta pre vremena. Bebe koje se rode u 22. ili 23. nedelji su teške bukvalno pola kilograma i imaju manje od 50 odsto šansi da prežive, a one koje prežive često se suočavaju sa velikim zdravstvenim problemima, uključujući i bolesti pluća ili cerebralnu paralizu.

Kada bi ovaj novi uređaj uspeo, roditelji prevremeno rođenih beba bi jednog dana mogli da zavire u inkubator koji liči na akvarijum, gde bi bebe bile zatvorene u velikoj, plastičnoj torbi koja je ispunjena veštačkom amniotičkom tečnošću.

Naučnici se slažu da veštačka materica ne može da zameni pravu i ne može da spasi novorođenče mlađe od 22 ili 23 nedelje, jer su previše mali i nerazvijeni.

Cilj bilo kog veštačkog sistema materice nije da bebe u potpunosti rastu izvan majki.

„Naš cilj jeste da poboljšamo preživljavanje  prevremeno rođenih beba“, kaže Flejk.

„Čitava svrha veštačke posteljice jeste da se oponaša okruženje u materici na vremenski period koji će omogućiti organima da se razviju do te tačke da novorođenče može da podnese postnatalni period života“, kaže Džordž Mychaliska, pedijatar i fetalni hirurg sa Univerziteta u Mičigenu.

Za većinu beba, kritična tačka je 28. nedelja kad pluća treba da se razviju dovoljno da bi odojčetu omogućila da diše.

Tim naučnika iz Filadelfije je ovaj uređaj testirao tri godine, što su i opisali u časopisu Nature Communications

Testiranja jaganjaca

U poslednjem pokušaju, testirali su pet jaganjaca koji su hirurškim putem izvađeni iz tela majki nakon 105 do 108 dana gestacije, kada je njihov razvoj bio na nivou ljudskog fetusa od 23 nedelje. Tim je takođe testirao tri jaganjca koji su bili stari 115 do 120 dana.

Čak i najmlađi su preživeli unutar veštačke utrobe i bili su sposobni da se pomeraju, otvaraju oči i čak im je i vuna porasla dok su bili u torbama. Jednom kad su njihova pluća i drugi sistemi bili dovoljno sazreli i razvijeni, jaganjci su bili izvađeni iz torbi i stavljeni na ventilatore, gde su pokazali normalnu funkciju pluća.

„Ovo su obećajući i impresivni rezultati“, kaže Mičaliska, koji je u saradnji sa Robertom Bartletom (koji je izumeo prvi uređaj nalik na matericu) razvijao sopstveni sistem skoro deceniju.

Za razliku od uređaja naučnika iz Pensilvanije, sistem naučnika u Mičigenu koristi mehaničku pumpu, a u oba sistema odojče udiše simuliranu amniotičku tečnost, ali u Mičigenu nisu uronjeni u torbu tečnosti.

Moguća testiranja za 3 do 5 godina

I dok oba uređaja imaju svojih prednosti, nijedan nije testiran na ljudima.

Iako se naučnici nadaju da će ovaj uređaj moći da spasi mnoge prevremeno rođene bebe, svaki novi uređaj treba pre svega da prođe što više ispitivanja na životinjama, kako bismo bili sigurni da je bezbedno testirati ih na ljudima.

Takođe uređaji treba da se prilagode ljudskim bebama, koje su upola manje nego jaganjci u ovoj studiji.

Oba tima se slažu da će njihovi uređaju biti spremni za takva testiranja za tri do pet godina.