Inicijativu "30 dana bez domaćeg pre nekoliko dana" pokrenuo je na Fejsbuku Marko Ferek, predsednik Buđenja, udruženja za razumevanje ADHD-a, a dosad ju je počelo primenjivati desetak učitelja širom Hrvatske, a pokret se polako širi.

"Prihvatam izazov! Mesec dana svojim učenicima neću davati domaći", napisala je juče u osnovanoj Fejsbuk grupi Marijana Farkaš, učiteljica u Markuševcu, i tako se pridružila eksperimentu.

"Najnovija istraživanja u svetu porazna su za ovu stogodišnju praksu: domaći zadaci su bez efekta i predstavljaju gubitak vremena za učitelje, roditelje i decu", piše "Jutarnji list".

Istovremeno, u Španiji više od 12.000 škola učestvuje u sličnom projektu, koji su pokrenuli roditelji. Nekoliko desetina hiljada malih Španaca od juče takođe neće raditi domaće, što će potrajati tokom celog decembra.

Opterećen mozak

"Ako opteretimo mozak, on prestaje da uči. Ako ga rasteretimo i omogućimo mu da bude zaigraniji, on počinje bolje da usvaja nova znanja. To je naučno dokazano i vreme je da i Hrvatska prihvati praksu koja je već usvojena u većini zemalja Evropske unije. Većinu nastavnog plana deca bi trebalo da usvoje u školi. Kako i sam u sklopu svog udruženja često boravim u školama, uvideo sam da su učitelji svesni ovog problema te da imaju želju za promenama, ali nedostaje im sistemska podrška. No, promene nam neće doneti ni ministarstvo ni političari, samo učitelji imaju tu moć. Želja nam je bila da preko javnog foruma motivišemo učitelje da prihvate izazov i da isprobaju inovativne načine rada, da se povežu i razmenjuju iskustva i nove metode rada", priča Ferek, čiji je izazov prihvatila i zagrebačka učiteljica.

"Deca su oduševljena, a i većina je roditelja dobro prihvatila ovaj naš mali eksperiment. Oni koji su skeptični prema ideji, imaju poverenja u mene. Mislim da su današnja deca dovoljno spretna, samostalna i sposobna da usvajaju nova znanja isključivo tokom nastave. Decu u ranoj dobi ne treba puno opterećivati s puno zadataka van nastave jer ih čeka još barem 12 godina sedenja u školskim klupama. Domaći je dobar ako ga deca samostalno rešavaju, ali ako ga ima previše, onda postane noćna mora i za decu i za roditelje. Najveća greška roditelja je da rade domaći umesto dece. Uverena sam da će moji đaci u školu dolaziti s više veselja ako kod kuće budu imali vremena da skaču, igraju se, razvijaju sopstvene ideje i neke druge veštine. Kod mojih je prvaka najvažnije čitanje, pa sam im rekla da kod kuće umesto domaćeg čitaju stripove, omiljene bajke, zabavne novine i drugo štivo koje ih zanima", priča učiteljica Farkaš.

Odlična iskustva

Već dve nedelje isti program sprovodi i učiteljica Ksenija Dominković koja predaje kombinovanom razredu 3. i 4. razreda OŠ "Ivan Filipović" u Račinovcima, u Vukovarsko-sremskoj županiji. Projektu 30 dana bez domaćih zadataka priključila se pre dve nedelje.

"Učenicima sam najavila mali eksperiment, što su prihvatili s oduševljenjem pa smo u realizaciju krenuli odmah. Roditelji su takođe imali pozitivne reakcije jer su neki od njih smatrali da učenici imaju previše domaćeg. Dodatno sam ih podstakla time da će domaći dobijati samo oni učenici koji ne budu marljivo radili na času. U zadnje dve nedelje atmosfera nam je na nastavi opuštenija jer nam časovi ne započinju ispravljanjem domaćeg i evidentiranjem ko ih nije napisao, što nije bilo prijatno ni učenicima ni meni", kaže ova učiteljica.