Širom sveta danas će biti organizovane brojne aktivnosti posvećene osnovnim pravima dece, kao i isticanju brojnih poteškoća sa kojima se deca sreću, kao što su siromaštvo, nedostatak uslova za osnovno obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

Ovaj dan je savršena prilika da razmislimo, pa i uradimo nešto dobro, ne samo za sopstvenu decu, nego za sve mališane ovog sveta.

Kada je reč o položaju najmlađih u našoj zemlji, zamenica zaštitnika građana za prava deteta Gordana Stevanović smatra da u našoj zemljii ima pomaka, ali da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se deci obezbedilo poštovanje i ostvarivanje njihovih prava.

Svetski dan deteta

proglašen je 20. novembra 1954. u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pet godina kasnije, 20. novembra 1959. UN su usvojile Deklaraciju o pravima deteta, a 30 godina potom i Konvenciju o pravima deteta, koju je Srbija prihvatila. Dečija prava su utvrđena Kovnencijom o pravima deteta, koju su ratifikovale 193 zemlje, a osnovni principi su pravo na život, opstanak i razvoj, najbolji interes deteta, pravo na participaciju kao i pravo na nediskriminaciju.

Kao neke od ključnih problema ona je istakla da još uvek nije izgrađen efikasan sistem zaštite dece od nasilja, da nisu razvijene usluge podrške i pomoći deci sa smetnjama u razvoju i teško bolesnoj deci, kao i njihovim porodicama, niti sveobuhvatan pristup deci koja žive i rade na ulici kao grupi koja je višestruko marginalizovana i ugrožena.

"Deca žrtve nasilja nemaju na raspolaganju dovoljne zaštitne i mere pomoći i podrške. Mere prevencije i zaštite koje treba da preduzimaju različiti organi nedovoljno se primenjuju, a među organima ne postoji puna saradnja i razmena informacija", rekla je Tanjugu Stevanović i dodala da deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom još uvek nemaju na raspolaganju dostupne i raznolike usluge podrške i pomoći tokom školovanja.

Prema njenim rečima, podrška mora da postoji i izvan obrazovnog procesa kako bi se deca sa teškoćama u razvoju u punoj meri uključila u društvo i njegove tokove.

"Sistem još uvek nije obezbedio usluge za decu sa teškoćama u razvoju i teško bolesnu decu kojoj je potrebna stalna nega i pomoć, zbog čega su najčešće pružaoci usluga za decu - njihovi roditelji. Te porodice prepuštene su same sebi. Roditelji dece kojoj je potrebna stalna briga i pomoć često se nalaze ispred teških izbora: da li napustiti posao i odreći se prihoda koji za neke porodice znače obezbeđenje egzistencijalnih potreba ili se radno angažovati, a brigu o detetu prepustiti drugim licima izvan porodice", rekla je Stevanović.

Srbija je protekle decenije donela i veoma važne propise i standarde u oblasti zaštite dece od nasilja, kao što su Porodični zakon, Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivično-pravnoj zaštiti maloletnih lica, Zakon o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima (Marijin zakon), Opšti i posebni protokol za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja.

Stevanović je istakla da je posebno težak položaj dece koja žive i rade na ulici. Navodeći da je reč i o višestruko marginalizovanoj i ugroženoj deci koja žive u ekstremnom siromaštvu, ona je navela da je rad na ulici često jedini način da oni obezbede osnovnu egzistenciju.

Međutim, i pored svih problema, ona je istakla da su do sada načinjeni bitni koraci.

Tako je, prema njenim rečima, Srbija među prvim državama u Evropi potvrdila Konvenciju Saveta Evrope o zaštiti dece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja, što je vrlo značajan korak u uređivanju sistema prevencije i zaštite dece od seksualnog nasilja.

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici -YuMama.