Izvor: Blic online
U uzrastu do 12 godina ova bolest učestalija je kod dečaka, a posle te starosne dobi situacija se menja pa su adolescentkinje mnogo češći pacijenti.
Klinička depresija koja zahteva ozbiljan tretman prisutna je kod tri do sedam odsto mladih, a simptome depresije ima 15 do 20 odsto adolescenata.
Stručnjaci ukazuju da je četvrtina dece i adolescenata sa kliničkom depresijom - imaju negativnu mentalnu predstavu o sopstvenom telu, manjak samopoštovanja, anksioznost, prethodno bilo zlostavljanjo ili zanemarivano.
Psiholog Nataša Nikolić zainteresovala se za depresiju zbog šokantnih podataka da anksioznost i depresija čine čak 79 odsto svih psihijatrijskih dijagnoza i da Svetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će do 2020. godine depresija biti druga bolest posle srčanih oboljenja koja prouzrokuje invaliditet.
Prema mišljenju doktorke Nikolić, samo oni koji napuste ulogu žrtve, oni koji su aktivni i koji se angažuju protiv onoga što ih ugrožava imaju šansu da pobede depresiju.
Depresivan čovek opisuje se kao "ličnost u rasulu", jer je doživeo poraz koji je potpuno razorio njegov odbrambeni sistem, a upravo taj sistem nam pomaže da se nosimo sa životom.
U vreme kada se čini da sve gubi svoje dobro poznate konture, čovek traži nešto sigurno i onda dolazi depresija, stanje koje je jedan engleski književnik 1621. opisao rečima da se pakao na zemlji nalazi u srcu depresivnog čoveka.
Depresija je jedna od najstarijih dijagnostifikovanih bolesti, a njeno ima potiče od latinskog izraza depressio (derriere) što znači potisnuti, pritisnuti ili udubiti.
Depresija, nedostatak svesti o moći sopstvenog delovanja, u psihijatriji, predstavlja težak psihički (afektivni) poremećaj koji obuhvata opšte smanjenje životnog tonusa, gubitak apetita i interesovanja, neprestanu zabrinutost, prisutna je nesanica, usporenost mišljenja, bezvoljnost, obeshrabrenost, potištenost, umor, osećanje snažne tuge, beznadežnosti, manje vrednosti i praznine.