Da li dete rođeno van braka ima pravo na očevu imovinu? Zakon u Srbiji jasno određuje šta može da nasledi

Saznajte šta se dešava kada postoji testament, kada je imovina prepisana drugima i kako se ostvaruje pravo na nužni deo. Dodajte Yumama u vaš Google izbor
Prava vanbračne dece na očevu imovinu Foto: Shutterstock/PeopleImages
  • Dete rođeno van braka ima ista nasledna prava kao dete iz braka, ali očinstvo mora biti pravno utvrđeno da bi ih ostvarilo.
  • Ako postoji testament ili poklon drugoj deci, vanbračno dete može tražiti nužni deo i zaštitu svog naslednog prava.

Dete rođeno van braka ima ista zakonska prava na nasledstvo kao dete rođeno u braku, a činjenica da njegovi roditelji nisu bili venčani ne može biti razlog da bude isključeno iz podele očeve imovine. Ipak, u praksi se često javljaju nedoumice kada muškarac ima decu iz različitih veza, kada je imovinu prepisao supruzi ili drugim naslednicima ili kada nikada nije zvanično priznao očinstvo. Evo šta propisuju zakoni Srbije, kako se deli nasledstvo i u kojim situacijama dete može da zaštiti svoja imovinska prava.

Pravo vanbračnog deteta na nasledstvo

Pitanje nasledstva dece rođene van braka često postaje aktuelno tek nakon smrti oca, kada se pokrene ostavinski postupak i kada se članovi porodice suoče sa podelom kuće, stana, zemljišta, novca i druge imovine. Posebno komplikovane situacije nastaju kada je muškarac tokom života zasnovao porodicu sa jednom ženom, a iz prethodne ili paralelne veze ima dete koje nije živelo sa njim. U takvim okolnostima može se dogoditi da supruga i deca iz braka smatraju da samo oni imaju pravo na očevu imovinu, dok dete iz vanbračne veze strahuje da će biti izostavljeno iz nasledstva. Međutim, srpsko zakonodavstvo u ovom pogledu ne ostavlja prostor za diskriminaciju. Pravo deteta na nasleđivanje ne zavisi od toga da li su njegovi roditelji bili u braku, da li je živelo sa ocem ili koliko je vremena provodilo sa njim. Ključno je da postoji pravno utvrđeno očinstvo i da su ispunjeni zakonski uslovi za nasleđivanje.

Da li dete rođeno van braka ima ista prava kao dete iz bračne zajednice?

Odgovor je nedvosmislen – da. Porodični zakon Republike Srbije propisuje da dete rođeno van braka ima jednaka prava kao dete rođeno u braku. Ovaj princip znači da se sva deca istog oca, bez obzira na okolnosti njihovog rođenja, posmatraju ravnopravno kada je reč o nasledstvu. Drugim rečima, otac ne može da ima jednu kategoriju dece koja imaju pravo na njegovu imovinu i drugu kategoriju kojoj su ta prava uskraćena zato što njihova majka nije bila njegova supruga. Ukoliko muškarac ima dvoje dece u braku i jedno dete iz vanbračne veze, sva troje imaju jednak naslednopravni položaj kao njegovi potomci. Isto pravilo važi i kada je dete rođeno tokom veze koja nije bila javno poznata ili kada otac tokom života nije održavao redovan kontakt sa njim. Važno je razlikovati porodični odnos od pravnog statusa: činjenica da otac nije učestvovao u odrastanju deteta ne znači da ono nema pravo na nasleđe.

Prava vanbračne dece na očevu imovinu Foto: Shutterstock/triocean

Kako dete dokazuje da je njegov otac preminuli muškarac?

Da bi dete ostvarilo nasledna prava, potrebno je da očinstvo bude pravno utvrđeno. Kod dece rođene u braku postoji zakonska pretpostavka očinstva muža majke, dok se kod dece rođene van braka očinstvo utvrđuje priznanjem ili sudskom odlukom. Muškarac može priznati očinstvo pred matičarem, organom starateljstva, sudom ili drugim zakonom predviđenim putem. Ako odbija da prizna dete, moguće je pokrenuti sudski postupak za utvrđivanje očinstva. U takvom postupku sud razmatra dostupne dokaze, a među njima mogu biti medicinska dokumentacija, izjave svedoka, prepiska, fotografije i drugi dokazi koji mogu doprineti utvrđivanju činjenica. Posebno značajno dokazno sredstvo može biti DNK veštačenje. Kada se očinstvo pravno utvrdi, dete stiče odgovarajući pravni status i može ostvarivati prava prema ocu, uključujući pravo na nasleđivanje.

Šta ako otac nikada nije priznao dete, a preminuo je?

Situacija je znatno složenija kada muškarac premine, a za života nije priznao očinstvo. Ipak, ni tada dete ne mora automatski da izgubi mogućnost da ostvari svoja prava. Pod zakonskim uslovima može se pokrenuti postupak za utvrđivanje očinstva i nakon smrti muškarca, pri čemu se postupak vodi u skladu sa pravilima Porodičnog zakona i uz učešće lica koja zakon određuje kao odgovarajuće učesnike postupka. U zavisnosti od okolnosti, mogu se koristiti dostupni biološki i drugi dokazi, uključujući DNK analizu srodnika preminulog muškarca kada je to pravno i medicinski moguće. Ovakvi slučajevi zahtevaju posebnu pažnju jer pitanje očinstva može biti povezano sa ostavinskim postupkom i rokovima za zaštitu naslednih prava. Zbog toga je važno da dete ili njegov zakonski zastupnik što pre zatraže pravni savet, naročito ako je ostavinska rasprava već pokrenuta ili je imovina počela da se raspodeljuje.

Kako se deli imovina kada otac ima decu iz braka i vanbračne veze?

Kada muškarac iza sebe ostavi suprugu, decu iz braka i dete iz vanbračne veze, svi njegovi potomci imaju zakonsko pravo na nasleđe. Prema pravilima prvog naslednog reda, zaostavštinu nasleđuju ostaviočeva deca i bračni drug na jednake delove. To znači da se u obračun ne unose razlike između dece prema tome ko im je majka ili u kakvoj je zajednici otac živeo u trenutku njihovog rođenja. Na primer, ako muškarac ima suprugu, sina iz braka i ćerku iz vanbračne veze, a njegova zaostavština iznosi 120.000 evra, po pravilu svakome pripada po 40.000 evra. Ovaj primer pretpostavlja da je svih 120.000 evra zaista očeva zaostavština i da nema drugih okolnosti koje utiču na raspodelu. Ukoliko je deo imovine zajednička imovina supružnika, najpre se mora utvrditi šta pripada supruzi po osnovu svojine, a tek ostatak koji pripada preminulom ulazi u nasledstvo. Upravo zbog toga je važno da se pre podele imovine utvrde vlasništvo, poreklo imovine i eventualna prava drugih lica.

Da li dete rođeno van braka ima pravo na očevu kuću i stan?

Pravo na nasledstvo obuhvata različite vrste imovine koje su pripadale ocu u trenutku smrti. To mogu biti porodična kuća, stan, vikendica, zemljište, poslovni prostor, automobil, novac na bankovnim računima, kao i određena potraživanja i druga imovinska prava. Dete rođeno van braka ima pravo da učestvuje u nasleđivanju ove imovine pod istim uslovima kao i ostala očeva deca. Međutim, važno je napraviti razliku između imovine koja je bila isključivo očeva i imovine koju je stekao zajedno sa suprugom. Na primer, ako je stan kupljen tokom trajanja braka zajedničkim radom supružnika, nije nužno da cela nekretnina pripada ocu. U takvoj situaciji najpre se utvrđuje udeo supruge, a zatim se očev deo raspodeljuje naslednicima. Sa druge strane, ako je otac stan nasledio od svojih roditelja ili ga dobio na poklon, takva imovina po pravilu predstavlja njegovu posebnu imovinu i može ući u njegovu zaostavštinu u celini. Zato dete ne treba da polazi od pretpostavke da automatski nasleđuje deo cele kuće ili stana, već je potrebno utvrditi pravni status konkretne nepokretnosti.

Može li otac testamentom da ostavi svu imovinu supruzi i deci iz braka?

Otac ima pravo da za života raspolaže svojom imovinom i da sastavi testament kojim određuje kome će pripasti njegova zaostavština. Ipak, sloboda testamentarnog raspolaganja nije neograničena, jer zakon štiti određene naslednike kroz institut nužnog dela. Deca, uključujući i decu rođenu van braka čije je očinstvo pravno utvrđeno, spadaju u nužne naslednike. Njihov nužni deo iznosi polovinu onoga što bi im pripalo prema zakonskom redu nasleđivanja. To znači da otac može testamentom da rasporedi imovinu drugačije nego što bi bila podeljena po zakonu, ali ne može samo na osnovu svoje volje da zanemari pravo deteta na nužni deo. Ukoliko dete smatra da mu je testamentom povređeno ovo pravo, može da podnese odgovarajući zahtev i traži zakonsku zaštitu. Važno je znati da se nužni deo ne ostvaruje uvek automatski, već naslednik mora da vodi računa o načinu i rokovima za njegovo ostvarivanje.

Prava vanbračne dece na očevu imovinu Foto: Shutterstock/New Africa

Koliko iznosi nužni deo deteta rođenog van braka?

Nužni deo predstavlja zakonom zaštićeni minimum nasledstva koji pripada određenim naslednicima, čak i kada je ostavilac testamentom drugačije rasporedio imovinu. Kod potomaka on iznosi polovinu zakonskog naslednog dela. Recimo da otac ima suprugu i troje dece, pa bi prema zakonskom redu svakome pripala četvrtina zaostavštine. Ako je jedno od dece rođeno van braka, njegov zakonski nasledni deo takođe iznosi četvrtinu, dok njegov nužni deo iznosi osminu zaostavštine. To je važno posebno u situacijama kada otac testamentom gotovo svu imovinu ostavi supruzi ili samo jednom od dece. Dete koje je izostavljeno može zahtevati zaštitu nužnog dela, pod uslovom da za to postoje zakonski uslovi. Nužni deo može se ostvarivati kao novčana protivvrednost, a u određenim okolnostima i u obliku dela stvari i prava iz zaostavštine.

Šta ako je otac za života prepisao kuću ili stan drugoj deci?

Česta je situacija da otac tokom života pokloni kuću sinu ili ćerki iz braka, dok dete iz vanbračne veze ne dobije ništa. U takvim okolnostima postavlja se pitanje da li dete nakon očeve smrti može da traži deo imovine koja je ranije preneta na drugog naslednika. Odgovor zavisi od vrste ugovora, datuma prenosa, okolnosti pod kojima je imovina poklonjena i toga da li je povređen nužni deo. Zakon o nasleđivanju predviđa da se prilikom obračuna nužnog dela uzimaju u obzir i određeni pokloni koje je ostavilac učinio zakonskim naslednicima. Ako je zbog testamenta i poklona povređen nužni deo, mogu se zahtevati smanjenje testamentarnih raspolaganja i vraćanje poklona, u meri potrebnoj za namirenje zakonskog prava. To, međutim, ne znači da se svaki poklon automatski poništava ili da dete ima pravo da dobije deo svake nekretnine koju je otac nekada posedovao.

Potrebno je analizirati konkretan ugovor i primeniti zakonska pravila.

Da li ugovor o doživotnom izdržavanju može da uskrati nasledstvo detetu?

Ugovor o doživotnom izdržavanju predstavlja jednu od najvažnijih pravnih situacija kada se govori o nasledstvu, jer imovina koja je predmet punovažnog ugovora po pravilu ne ulazi u zaostavštinu nakon smrti primaoca izdržavanja. To znači da otac može da zaključi ugovor sa suprugom, sinom, ćerkom ili drugim licem, kojim se ono obavezuje da ga izdržava i brine o njemu do kraja života, a zauzvrat nakon njegove smrti stiče određenu imovinu. U tom slučaju dete rođeno van braka ne može automatski da zahteva deo imovine koja je obuhvaćena punovažnim ugovorom, jer ona ne predstavlja deo zaostavštine iz koje se namiruje nužni deo. Ipak, to ne znači da je svaki takav ugovor nedodirljiv. Zakon predviđa mogućnost njegovog osporavanja u određenim situacijama, na primer kada postoje zakonski razlozi za poništaj, kada ugovor nije zaključen u propisanoj formi ili kada postoje okolnosti koje ukazuju na njegovu nepunovažnost. Zbog toga je u ovakvim slučajevima neophodno pregledati ugovor i utvrditi da li je zaista zaključen u skladu sa zakonom.

Može li otac da se odrekne deteta i tako mu uskrati pravo na nasledstvo?

Otac ne može jednostavnom izjavom da se odrekne deteta i time automatski ukine njegova zakonska prava. Činjenica da muškarac ne želi kontakt sa detetom, ne priznaje ga u porodici ili ne želi da ono učestvuje u porodičnom životu ne predstavlja razlog za gubitak naslednih prava. Postoje zakonom propisani razlozi zbog kojih naslednik može biti isključen iz nasleđa ili lišen nužnog dela, ali oni se ne odnose na činjenicu da je dete rođeno van braka. Isključenje nužnog naslednika mora biti zasnovano na zakonskim razlozima i izraženo na način propisan zakonom. Sama činjenica da dete nije živelo sa ocem ili da njih dvojica nisu imali blizak odnos nije dovoljna da mu se automatski oduzme nasledno pravo.

Prava vanbračne dece na očevu imovinu Foto: Shutterstock/roberjzm

Šta se dešava ako dete nije pozvano na ostavinsku raspravu?

Ostavinski postupak služi utvrđivanju ko su naslednici preminule osobe, šta čini zaostavštinu i na koji način će imovina biti raspodeljena. Ako je očinstvo pravno utvrđeno, dete rođeno van braka ima pravo da bude obuhvaćeno postupkom kao i ostala očeva deca. Ukoliko nije pozvano na ostavinsku raspravu ili nije navedeno među naslednicima, to samo po sebi ne znači da je izgubilo pravo na nasledstvo. Važno je da reaguje čim sazna za postupak ili za rešenje o nasleđivanju. Ako postoji spor o tome da li neko ima svojstvo naslednika ili o sastavu zaostavštine, postupak može biti prekinut, a stranke upućene na parnicu radi rešavanja spornog pitanja. U pojedinim slučajevima, kada je ostavinski postupak već završen, naslednik može ostvarivati svoja prava u posebnom sudskom postupku. Zbog toga je važno sačuvati dokumentaciju, proveriti sadržaj ostavinskog rešenja i ne čekati da proteknu zakonski rokovi.

Da li dete mora da održava kontakt sa ocem da bi dobilo nasledstvo?

Ne mora. Ovo je posebno važno za decu koja su odrasla bez očevog prisustva, koja nikada nisu živela sa njim ili su sa njim imala veoma retke kontakte. Nasledno pravo ne zavisi od toga da li je otac plaćao izdržavanje, učestvovao u školovanju, dolazio na rođendane ili održavao porodične odnose. Dete može imati pravo na nasledstvo čak i ako je tokom celog života bilo udaljeno od oca, pod uslovom da je očinstvo pravno utvrđeno i da ne postoje posebni zakonski razlozi koji bi uticali na njegovo nasledno pravo. Isto tako, dete koje je otac izdržavao, pomagao mu i sa kojim je imao blizak odnos nema automatski pravo na veći nasledni deo samo zbog takvih okolnosti. Osnovno pravilo je da se nasledna prava potomaka određuju prema zakonu, a ne prema tome koliko su bili bliski sa preminulim roditeljem.

Može li dete da nasledi očeve dugove?

Nasledstvo ne podrazumeva samo pravo na imovinu, već može uključivati i odgovornost za dugove preminulog. Dete rođeno van braka u ovom pogledu ima isti položaj kao i ostali naslednici. Prema Zakonu o nasleđivanju, naslednik odgovara za dugove ostavioca do vrednosti nasleđene imovine. To znači da ne odgovara neograničeno svojom ličnom imovinom za sve obaveze koje je otac imao. Ako, na primer, dete nasledi imovinu vrednu 20.000 evra, njegova odgovornost za očeve dugove ograničena je vrednošću nasleđene imovine. Naslednik koji se odrekne nasleđa ne stiče nasledni deo, ali se odricanje mora dati na zakonom propisan način i ne treba ga mešati sa prihvatanjem nasleđa uz istovremeno ustupanje naslednog dela drugom nasledniku.

Prava vanbračne dece na očevu imovinu Foto: Shutterstock/Studio Romantic

Koji su rokovi za zaštitu prava na nasledstvo?

Jedna od najvažnijih stvari na koju dete rođeno van braka treba da obrati pažnju jesu zakonski rokovi. Posebno je važno razlikovati rokove koji se odnose na utvrđivanje očinstva, osporavanje testamenta, zahtev za nužni deo i vraćanje poklona. Prema Zakonu o nasleđivanju, kada je nužni deo povređen testamentom, zahtev za zaštitu ovog prava može se podneti u zakonom propisanom roku. Za zahteve koji se odnose na smanjenje testamentarnih raspolaganja i vraćanje poklona takođe postoje posebni rokovi. Zbog toga nije preporučljivo odlagati pravnu zaštitu, naročito ako je imovina već preneta na druge naslednike ili je ostavinski postupak završen. Konkretni rokovi zavise od vrste zahteva, pa je važno da se pravni savet potraži na vreme.

Šta dete treba da uradi ako smatra da mu je uskraćeno nasledstvo?

Ukoliko dete sumnja da je izostavljeno iz nasledstva ili da mu pripada veći deo imovine nego što mu je ponuđeno, prvi korak je prikupljanje dokumentacije. Potrebno je proveriti da li je očinstvo upisano u matičnu knjigu rođenih ili utvrđeno sudskom odlukom, pribaviti podatke o ostavinskom postupku i utvrditi koja je imovina pripadala ocu. Posebno je važno proveriti vlasničke listove za nepokretnosti, eventualne ugovore o poklonu, testament, ugovor o doživotnom izdržavanju i druge dokumente koji mogu uticati na nasledna prava. Ukoliko postoji spor, advokat koji se bavi naslednim i porodičnim pravom može proceniti da li postoje uslovi za pokretanje postupka, zaštitu nužnog dela ili osporavanje određenog pravnog posla. Važno je da se svaki slučaj posmatra pojedinačno, jer činjenica da dete ima nasledno pravo ne znači da će automatski dobiti deo svake imovine koju je otac nekada posedovao.

Dete rođeno van braka ima pravo na očevu imovinu kao i ostala deca

Zakon Republike Srbije jasno propisuje da dete rođeno van braka ima jednaka prava kao dete rođeno u bračnoj zajednici. To znači da otac ne može da ga isključi iz nasleđivanja samo zato što njegova majka nije bila njegova supruga, niti činjenica da dete nije živelo sa ocem ili održavalo kontakt sa njim predstavlja razlog za gubitak naslednog prava. Kada je očinstvo pravno utvrđeno, dete može da nasledi očevu kuću, stan, zemljište, novac i drugu imovinu, pod istim zakonskim uslovima kao njegova braća i sestre. Čak i kada postoji testament kojim je izostavljeno, može imati pravo na nužni deo. Ipak, konačna podela zavisi od vlasništva nad imovinom, eventualnih poklona, ugovora o doživotnom izdržavanju i drugih pravnih okolnosti. Najvažnije je zapamtiti da poreklo deteta ne određuje njegova nasledna prava – zakon decu štiti ravnopravno, bez obzira na bračni status njihovih roditelja.

Izvor: Mame/Yumama

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Građanin zbog nasledstva izgubio 15.000 evra! Stručnjak objasnio kako jedna porodična odluka briše pravo na PDV refundaciju Izvor: Kurir televizija