Kada porodica broji mnogo članova, onda je u njihovom domu svaki dan jedan mali praznik, a kalendarski praznici su posebniji. Tako je u domu mame Vide Jovićič, majke četvoro mališana.

Ova mama uspela je da spoji tradicionalno sa modernim vaspitanjem, a rezultati su više nego očigledni. Teodora, Dimitrije, Novak i Irina su srećna i samotalna deca, koji, iako odrastaju u velikoj porodici, uspešno uspevaju da izgrade svoje male-velike ličnosti.

Da li je već počela praznična euforija u Vašem domu?

Praznična atmosfera kod nas počinje u vreme pisanja pisama sa željama Deda Mrazu što je već obavljeno. Kićenje jelke je već konkretno označavanje početka praznika koji prati i iščekivanje poklona za mlađe, a za starije priželjkivanje svake vrste izobilja. 

Kako deca reaguju, da li su uzbuđeni kada se bliže praznici? Na koji način učestvuju u pripremama?

Da se bliži Nova godina deca postaju konačno svesna kad počne raspust, onda pravimo ukrase, gledamo "Snežnu kraljicu" i više vremena provodimo svi zajedno kod kuće jer prestaju na trenutak i njihovi treninzi i različite obaveze koje svakodnevno imaju. Obično idemo i u bioskop i na klizanje, jer inače nemamo baš vremena za takve izlete i zabave. 


Foto: Privatna arhiva

Kako ste vi u detinjstvu proslavljali praznike? Šta ste od toga preneli na svoju decu? 

Što se tiče mog detinjstva, sećam se da se kitila jelka i trpeza je bila bogatija u vreme praznika. Bilo nam je dovoljno da nema škole. Nije bilo toliko zabavnih sadržaja za decu kao danas, ali je možda zato ta praznična atmosfera bila koncentrisana više na kuću i porodicu.

Rekla bih da se više trudim sa svojom decom, nego što su se nekada trudili sa nama, da dočaram tu novogodišnju prazničnu čaroliju u svakom smislu. 

Foto: Privatna arhiva

Čiji saveti vam najviše pomažu kada je u pitanju vaspitanje dece?

Što se tiče vaspitavanja dece, trudim se da ispoštujem nešto od onog tradicionalnog vaspitanja kojim smo i mi odgojeni i formirani, ono što verujem da je bilo dobro i pozitivno uticalo na nas, jedan deo sam usvojila iz različitih "škola” i metoda roditeljstva (ono što je rezoniralo sa mojim uverenjima). 

Na primer dopada mi se stvaralačko vaspitanje Milice Novković i tzv. pozitivna disciplina. Prvu knjigu koju sam pročitala iz oblasti savremenog roditeljstva, takođe bih preporučila svima, to su "Tajne srećne dece". U njoj sam nekako intuitivno prepoznala ispravne postupke i korake u nekim kritičnim momenima kada roditelji obično ne umeju mudro da se izvuku iz situacije koju im napravi dete. 


Foto: Privatna arhiva

Kakva su njihova interesovanja i da li je teško svakome posvetiti jednaku pažnju?

S obzirom da imam četvoro dece, neko bi rekao da je teško posvetiti se svakom ponaosob. To uglavnom nije tako. Nađe se nekako vreme za svakoga od njih. Brojne su situacije i momenti koji se mogu "ukrasti" za individualno posvećivanje pažnje, na primer - tokom vožnje na trening, dok se tuširaju, pre spavanja, i sl. 

Deca nekako i nauče da budu samostalna kada niste u potpunosti posvećeni njima i to je jedna od prednosti porodica sa više dece. Nauče da vode računa i o potrebama drugih. Hteli - nehteli. 


Foto: Privatna arhiva

Koliko truda je potrebno da organizujete jedan dan?

Ako postoje volja i želja uz ljubav, nijedna obaveza i posao nisu teški, pa i taj poziv majke. Bilo da je u pitanju jedno ili troje-četvoro dece. 

Važna je i dobra organizacija - ko, gde, kada ide, koliko ostaje, ko koga vodi ili čuva, kada se ustaje, jede, spava , radi domaći, odmara. Može li baba da primi na spavanje jedno ili dvoje. 

Pritom zadržavam pravo da imam sopstveno slobodno vreme kada provodim vreme sa drugaricama, odem na kafu ili u pozorište, bioskop. Mislim da je jako važno da roditelji ne izgube vezu sa samima sobom i svojim životom jer onda ne mogu biti dobar primer ni svojoj deci. Ako si odlučio da budeš roditelj, ne znači da si svoj čitav život posvetio svojoj deci. To je zaista nepotrebna žrtva. i nikome ne donosi sreću. 


Foto: Privatna arhiva

Šta Vam je najvažnije da ih naučite?

Najvažnije od svega mi je da decu naučim i osposobim da budu i ostanu svoji, autentični, osim toga da budu dobri ljudi, korisni i sebi i drugima, da formiraju svoje stavove i mišljenje i ostanu im dosledni. Verujem da je to osnova i za njihovu sreću. Da prate svoje želje i ciljeve i ostvare ih na plemenit i human način da bi svet sutra bio lepše mesto za život.