Koronavirusom (2019-nCoV), od kako se prvi put pojavio u kineskom gradu Vuhan, do sada je zaraženo preko 200 ljudi. Naučnik Leo Pun, koji je prvi otkrio da se radi o ovom virusu, misli da se virus prvo pojavio kod životinja, a da je onda prešao na ljude, navodi CNN.

"Ono što do sada znamo je da izaziva izaziva upalu pluća i da ne reaguje na antibiotike, što nas nije iznenadilo", rekao je Pun, stručnjak za virusologiju sa Univerziteta u Hong Kongu.

Kako je 2003. godine uzročnik akutnog respiratornog sindroma, poznatijeg kao SARS, takođe bio iz porodice Coronaviridae, Svetska zdravstvena organizacija napravila je kratak vodič kako bi ljude upoznala sa novim virusom.

Evo nekoliko stvari koje bi trebalo da znate o koronavirusu:

Šta je koronavirus?

Koronavirusi su velika grupa virusa koji se javljaju kod životinja. Prema saznanjima Američkog centra sa kontrolu i prevenciju bolesti, u retkim slučajevima mogu da se prenesu sa životinja na ljude i takve viruse naučnici zovu zoonotic virusi.

Simptomi koronavirusa

Koronavirus "napada" gornje disajne puteve i manifestuje se simptomima sličnim prehladi: curenje iz nosa, kašalj, bol u grlu, a često se javljaju i glavobolja i povišena temperatura koja može trajati nekoliko dana.

Za one koji imaju slabiji imuni sistem, stari i mala deca, postoji šansa da virus izazove ozbiljnije bolesti respiratornog sistema, kao što su upala pluća i bronhitis.

Postoji i nekoliko koronavirusa za koje se zna da mogu da budu smrtonosni za ljude, a to su:

Respiratorni sindrom Bliskog Istoka, takođe poznat kao MERS virus. Prvi put je prijavljen na Bliskom Istoku 2012. godine i takođe izaziva respiratorne probleme, ali njegovi simptomi su mnogo teži. Tri do četiri od 10 pacijenata zaraženih MERS-om izgubi bitku.

Akutni respiratorni sindrom - SARS, je drugi koronavirus koji može da izazove teže simptome. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, prvi put identifikovan u provinciji Guangdong na jugu Kine. Izaziva respiratorne probleme, ali može prouzrokovati i dijareju, umor, respiratorne tegobe i otežan rad bubrega. U zavisnosti od starosti pacijenta, stopa smrtnosti od SARS-a kretala se u rasponu od 0-50 odsto slučajeva, a starije osobe su bile najugroženije.


Šta je koronavirus i zbog čega je posebno opasan za trudnice, Foto: Shutterstock

Kako se širi koronavirus?

Virus se prenosi kontaktom čoveka i životinje. Naučnici Svetske zdravstvene organizacije misle da su MERS ljudi dobili od kamila, dok se za SARS sumnja da je na ljude prešao sa mačaka. 

Ovi virusi se sa čoveka na čoveka prenose preko sekreta, a u zavisnosti od toga koliko je virus agresivan, može se preneti i kašljanjem, kijanjem, čak i rukovanjem. Virus takođe može da se prenese dodirivanjem predmeta koje je držala inficirana osoba, posebno ako nakon toga dodirujete usta, oči ili nos.

Medicinski radnici mogu da se zaraze i preko medicinskog materijala koji je koristio zaraženi pacijent.

Lečenje koronavirusa

Ne postoji specifičan tretman. U većini slučajeva simptomi nestaju sami. Lekari mogu da ublaže simptome tako što će prepisati lekove protiv bolova ili groznice. Takođe, sobni ovlaživač vazduha ili tuširanje vrućom vodom mogu da pomognu kod upale grla ili kašlja. I naravno puno tečnosti, odmora i sna. Pacijente čiji se simptomi pogoršavaju, lekari hospitalizuju.

Koronavirus i trudnoća

Kod trudnica oblici koronavirusa kao što su MERS i SARS mogu biti posebno opasni i ostaviti ozbiljne posledice. Prema studiji iz 2014. godine, trudnice zaražene MERS-om, mogu roditi mrtvorođenče. Bolesti koje uzrokuje SARS povezane su sa slučajevima spontanog pobačaja, teških bolesti i smrti majke, pokazalo je istraživanje iz 2004. godine.

Prevencija 

Još uvek ne postoji vakcina za zaštitu od ove porodice virusa. Trenutno su u toku ispitivanja za MERS vakcinu. Za sada je jedini način izbegavanje kontakta sa zaraženom osobom, kao i izbegavanje čestog dodirivanja usta, nosa i očiju. Takođe, savet je da se ruke peru detaljno, najmanje 20 sekundi.