Vesna Mandić, ginekolog u KBC «Narodni front», objasnila nam je kakvu ulogu imaju ove ćelije u organizmu svakog čoveka   

Matične ili stem ćelije su specifične ćelije koje se sreću kod svih višećelijskih organizama, posebno kod sisara, što znači i kod ljudi. Za razliku od ostalih, matične ćelije mogu neprekidno da se dele, odnosno da obnavljaju sebe, pa su samim tim neuništive. Sve ostale ćelije, kada se dele - od sebe stvaraju samo istu takvu ćeliju. Međutim, matična ćelija ima neverovatan potencijal - od nje mogu da se stvore razne druge ćelije u organizmu, odnosno ćelije više vrsta tkiva.

Od čega zavisi u kakvu ćeliju će se transformisati matična ćelija?

- Zavisi od mehanizma u organizmu (recimo, to može da bude određeni hormon) - koji će, u slučaju potrebe, da usmeri stem ćeliju tako da od nje nastane neka druga ćelija. Mi na to ne možemo da utičemo, u pitanju je potpuno prirodni proces. Na primer, od jedne takve ćelije, uz određenu indukciju, u laboratoriji mogu da se naprave sva tkiva (oko, mozak, krv, kosti...). Time se bavi molekularni inženjering. Praktično, isti proces se dešava i u živom organizmu.

U kojem životnom dobu je matična ćelija najaktivnija? Da li se odrastanjem i sazrevanjem  gubi deo njenih sposobnosti?

- Postoji više vrsta matičnih ćelija. Embrionalne ćelije, koje se još nazivaju i pluripotentne - nalaze se u embrionu, u prvim danima od začeća. Od njih može da nastane ćelija bilo koje vrste tkiva i, kasnije, organa. Kada se konačno formira embrion, takvih ćelija više nema. To znači da je najpotentnija stem ćelija u preembrionalnom razvoju, odnosno oplođena jajna ćelija, kao i one koje se dobiju prvih nekoliko dana nakon deobe. Matične ćelije u ovoj fazi imaju najveći potencijal jer se od njih stvaraju i posteljično tkivo, i plodova voda, i pupčanik - kao pomoćni organi u trudnoći.

Matične ćelije postoje i kod odraslih ljudi, a nazivaju se adoltne. Najpoznatija takva ćelija se nalazi u koštanoj srži - u pitanju su ćelije koje «prave» krv. Naime, od jedne matične ćelije mogu da, u različitim fazama, nastanu crvena krvna zrnca, bela krvna zrnca, ili krvne pločice (trombociti). To se, inače, dešava tokom celog života.

Osim primarne uloge u procesu formiranja organizma, najaktivnije matične ćelije su - zahvaljujući razvoju nauke, dragocene kao zaštita čovekovog zdravlja.

- U pupčaniku postoji puno stem ćelija - to je fenomen živog sveta. Nakon što se pupčanik podveže, bacaju se i on i posteljica, tako da te ćelije više ne postoje, odnosno propadnu. A bačeno je nešto što toj osobi može da bude dragoceno u životu!

Mada, ćelije iz pupčane vrpce nisu više toliko pluripotentne. Od njih, za sada, uglavnom mogu da se dobiju ćelije krvne loze (crvena krvna zrnca, ćelije belih krvnih zrnaca - koje, pre svega, vrše odbranu organizma, i trombociti). Na primer, to je izuzetno važno u slučaju akutne leukemije - koja, na sreću, danas može potpuno da se izleči transplantacijom koštane srži. Ako obolela osoba ima svoje lične ćelije, uz čiju pomoć se uradi transplantacija, postupak izlečenja je mnogo jednostavniji. Takođe je značajno što te ćelije mogu da pomognu i bratu, sestri, detetu... Verovatnoća da krv bude «podudarna» - što je uslov, veća je kod osoba koje su u srodstvu. Znači, čovek ima mogućnost da u budućnosti pomogne sebi ili svojoj porodici.

Povremeno se i u našim porodilištima obezbeđuju rezerve matičnih ćelija iz pupčanika, sa čime i vi imate iskustva. Kako se tada obrađuje pupčanik i ko obavlja taj deo posla?

- Krv se vadi iz pupčanika posle presecanja i obrade novorođenčeta, a pre rađanja posteljice (važno je da to nikoga ne boli - ni mamu, ni bebu). Postupak nije agresivan. Krv iz pupčane vene se uzima specijalnom iglom, zatim se smešta u poseban set sa kojim trudnica stiže u porodilište. Preporučljivo je da se prikupi 200 do 250 mililitara krvi, mada ne možemo uvek da skupimo tu količinu. Mislim da je čak i 50 mililitara  dovoljno da se izoluju stem ćelije.

U svetu krv iz pupčanika uzimaju babice, jer njihov standard ne podrazumeva obavezno prisustvo doktora svakom porođaju. Kod nas, na Klinici «Narodni front», to radi akušer koji je porodio pacijentkinju, ili pedijatar. Naši pedijatri su prošli obuku za uzimanje stem ćelija, mada procedura nije komplikovana.

Šta treba da uradi trudnica koja odluči da sačuva matične ćelije svog deteta?

- Nažalost, taj deo posla je prepušten ličnom angažovanju trudnice, odnosno budućih roditelja. Potrebno je da stupe u kontakt sa nekom bankom koja čuva stem ćelije (putem Interneta, na primer). Kada se postigne dogovor i uplati deo novca (oko 1000 evra), trudnica dobija set - potreban za uzimanje, čuvanje i transport materijala, koji u roku od 72 sata stiže (DHL-om) do banke na obradu. U vrećici postoji i supstanca koja održava krv da se ne zgruša. Ostatak novca se plaća tek pošto se izdvoje matične ćelije (što ne uspeva uvek), a zatim se i godišnje plaća za njihovo održavanje.

Specijalizovane institucije za čuvanje stem ćelija postoje u Londonu, Briselu i Nacionalnom centru SAD-a, a kompletni troškovi idu na teret porodice. Međutim, nije svuda tako. Na primer, u Engleskoj postoje osiguranja koja preuzimaju ovakve troškove, tretirajući ih kao vid zdravstvene zaštite. Inače, postupak uzimanja materijala u našim porodilištima se ne naplaćuje, ali je neophodno da se porođaj, prilikom koga se uzimaju matične ćelije iz pupčanika (i posteljice), najavi unapred.

Obradom materijala (izdvajanjem matičnih ćelija) se bave  molekularni biolozi, genetičari. Pripremljen materijal se čuva u specijalnim uslovima 20 i više godina. Onog trenutka kada mu zatreba, pacijent (klijent) dobija krv koju je dao na čuvanje.