- Praznici i brojna porodična okupljanja za decu mogu da budu isrpljujuća.
- Razgovorima na određene teme pomoći ćete detetu da se pripremi i zaista uživa u svemu što sledi za praznaike.
Bez obzira na uzrast, praznična okupljanja mogu predstavljati popriličan izazov. Stres povezan sa putovanjima, prekid uobičajene dnevne rutine, nepoznata okruženja i veliki broj ljudi mogu uzrokovati nelagodu. Uz svečanu atmosferu, ne smeju se zanemariti ni faktori poput buke, neprestane gužve i dinamike koja prati ova događanja.
Dok su mnogi odrasli razvili mehanizme suočavanja sa ovim situacijama (često taktički izbegavajući osetljive teme), deci je potrebna adekvatna priprema i otvoren razgovor s roditeljima. Ključno je unapred postaviti realna očekivanja kako bi se izbegle intenzivne emocionalne reakcije, piše HuffPost.
Teme o kojima treba razgovarati s decom
"Mnoga deca teško podnose intenzitet praznika. Čak i previše pozitivnih stimulansa – poput igre s rođacima, konzumacije slatkiša ili gledanja omiljenih filmova – može da preoptereti dečji nervni sistem", objašnjava Melisa Švarc, autorka i stručnjakinja za roditeljstvo pri organizaciji Leading Edge Parenting.
"Kada deca znaju šta mogu da očekuju i poseduju alate za trenutke kada situacija postane preglasna ili preintenzivna, mogu istinski da uživaju u danu umesto da ga samo pokušavaju preživeti", dodaje Švarc.
Stručnjaci za roditeljstvo preporučuju razgovor sa decom o nekoliko ključnih tema pre nego što započnu velika praznična okupljanja.
Pripremite dete na okolnosti događaja
Bez obzira na to radi li se o poseti članovima porodice, druženju kod prijatelja ili formalnijem svečanom događaju, važno je decu pripremiti ranije.
Detaljno prođite kroz plan. Ko će biti prisutan? Kako će izgledati struktura dana? Korisno ih je pripremiti i na senzorna iskustva kojima bi mogli da budu izloženi, poput glasne muzike ili buke posuđa. Prostorije sa puno ljudi i visok nivo buke mogu da budu izazovni za svu decu, a posebno za onu koja su osetljivija ili neurodivergentna.
Pružanje informacija o tome što mogu da očekuju pomaže deci da se osećaju sigurnije i smanjuje verovatnoću ispada u ponašanju uzrokovanih senzornim preopterećenjem, čak i kada se nalaze izvan svog uobičajenog okruženja.
Podstaknite znatiželju umesto nametanja strogih pravila
Umesto iznošenja rigidnog popisa zabrana i dopuštenja ili držanja predavanja o prikladnom ponašanju tokom praznika, pokušajte da preoblikujete razgovor na način koji podstiče dečju znatiželju i introspekciju.
"Možete da kažete: 'Ponekad porodična okupljanja mogu da buu uzbudljiva, ali i pomalo iscrpljujuća. Ako se osećaš neprijatno, što bi mogao/la da uradiš u tom trenutku?", savetuje Amber Monro, licencirana bračna i porodična terapeutkinja i osnivačica centra Healing Balance Therapy.
Ovakav pristup pomaže deci da nauče da prepoznaju svoj unutrašnje signale, poput osećaja srama, preterane stimulacije ili nesigurnosti i daje im legitimitet da ta osećanja uvaže.
Telesne granice i način pozdravljanja
Jesu li poljupci i zagrljaji obavezni pri pozdravljanju? Ili su prihvatljive alternative poput "davanja pet", dodira laktovima ili rukovanja? Postoji li razlika u pozdravljanju rodbine u odnosu na prijatelje ili poznanike? Ovo su sve važne teme koje treba razmotriti i o kojima treba razgovarati unapred.
Deca i adolescenti osećaju se prijatnije i socijalno sigurnije kada su im očekivanja unapred poznata. Tokom ovog razgovora važno je deci dati do znanja da nisu obavezna na fizički kontakt ako im on stvara nelagodu. Takođe, treba im dati dopuštenje da pristojno odbiju kontakt jednostavnim "Ne, hvala". Time se normaluje postavljanje telesnih granica i pravo na izbor, čime se direktno jača dečja autonomija.
Praznici su neizostavno povezani sa obiljem hrane – od kolača i torti do raznih predjela i glavnih jela. Količina i raznolikost hrane na stolu mogu deci delovati preplavljujuće, stoga je ovo još jedna tema koju je dobro obraditi unapred.
Razgovori o hrani tokom prazničnih okupljanja trebalo bi da budu fokusirani na ravnotežu i izgradnju poverenja u sopstveno telo, umesto na kontrolu. Ovo je prilika za nežno vođenje, a ne nametanje, čime se detetu omogućava da se oseća slobodno s izborima, ali i podržano u procesu donošenja odluka.
Kako bi deca lakše razumela obilje hrane, stručnjaci preporučuju formulacije poput: "Danas će biti mnogo različite hrane—neke koja pomaže našem telu da raste, a neke koja je tu da uživamo. Sasvim je u redu uživati u oboma."
Dogovorite signal za pauzu
Uz svu aktivnost i interakcije koje prate praznična okupljanja, lako dolazi do prekomerne stimulacije ili umora, to je realnost koja važi i za odrasle i za decu. Objasnite detetu da je potreba za mirom i povlačenjem deo zdrave samoregulacije.
Unapred odredite mirno mesto, poput prostora u kući, dvorišta ili automobila i dogovorite signal koji mogu da koriste kako bi zatražili pauzu.
Preporučljivo je uspostaviti neverbalni signal kojim dete može roditelju dati do znanja da je spremno za odmor i da mu treba podrška. Signal može biti diskretan, poput namigivanja ili povlačenja za odeću – nešto što je detetu najlakše da uradi u trenutku kada ne može da verbalizuje svoju potrebu za predahom.
Povezivanje kao prioritet ispred savršenstva
Na kraju, važno je podsetiti se da su praznici prilika za povezivanje sa porodicom i prijateljima, a ne za traženje savršenstva ili strogo pridržavanje protokola. Dete treba da razume da su porodična okupljanja prilika za jačanje odnosa, a ne za izvođenje pred publikom.
Cilj nije besprekorno ponašanje u svakom trenutku, već ljubaznost, poštovanje i autentičnost. Recite im: "Ne moraš da budeš savršen/a. Samo budi svoj/a, a mi možemo zajedno da vežbamo ono što ti pomaže da se osećaš prijatno."
Roditelji mogu sa decom da prođu kroz scenarije društvenih situacija koje ih očekuju. Ali, najvažnije je da deca, znajući da je primarni cilj povezivanje, a ne strogo pridržavanje normi, postaju slobodnija u interakciji, spremnija na društvene kontakte i sposobnija istinski da uživaju u prazničnom periodu.
U foto-galeriji pogledajte najlepše citate o porodici:
BONUS VIDEO:
(net.hr/Yumama/Nataša Zlatković)