Kakav je sport atletika ispričala nam je Slađana Lajić, diplomirani profesor sporta i trener najmlađih selekcija u Atletskom klubu Novi Beograd.
Priča o atletici kod nas, nažalost, počinje podatkom da uslova za nju baš i nema. Pet godina je, inače, donji uzrastni limit, zbog uslova, mada i mlađi talenti mogu da probaju da se bave atletikom. U Atletskom klubu Novi Beograd, deca treniraju na stazi oko bazena Sportskog centra «11. april» - u kojem se, inače, ne pliva, nego uči tenis! A skok u dalj i u vis se vežbaju u dva manja bazena, u kojima se najmlađi i takmiče. U skoku u vis, recimo. Ali, bez korišćenja motke! Kažu, to je problem, nigde nema uslova za skok sa motkom, fale i prostor i rekviziti.
Kako se radi sa najmlađima?
- Pre svega, neophodno je da se dete testira, da se provere njegove fizičke i motoričke sposobnosti, refleksi, društvenost... To je potrebno da bi se ustanovilo kako da se dalje radi sa određenim mališanom. Atletika, inače, razvija upornost, povećava koncentraciju, ali se to ne dešava odjednom, već postepeno, godinama. Zato je važno da prvi atletski koraci budu u potpunosti prilagođeni svakom detetu. Jer, neko je brz, a neko uporan. Obe osobine su odlične za atletiku, ali toj deci ne može da se pristupi na isti način. Nažalost, ono što je zajedničko novim generacijama, jeste što većina ne zna pravilno da hoda, a o trčanju i da ne govorimo.
Može li atletika da pomogne?
- Svakako. Na početku, deca uče pravilno da hodaju, da trče - polako, pa sve brže. Za predškolce se već godinama koriste poligoni veselih boja i zanimljivih oblika. Oni razbijaju monotoniju časa, jer mališanima pažnja brzo popušta. Zato osnove atletike uče preskačući, recimo, prepone od sunđera - na visinama od 30 do 60 centimetara, a može i korakom ili trkom preko lestvica, koristeći i teniske loptice, ali i mnogo šta drugo.
S obzirom da su svi treneri visoko obrazovani i mahom bivši sportisti, pažljivo prate situaciju sa decom kod nas, pa posebnu pažnju posvećuju vežbama prevencije telesnih deformiteta, nažalost toliko čestih.
Da li deca sama biraju discipline, ili im to treneri određuju?
- I jedno i drugo. Naime, dete se posmatra i zapaža za šta ima više sposobnosti, a onda se saslušaju i njegove želje. Takođe, deca mogu da menjaju discipline. Ako se stariji takmiče u nekoliko disciplina, neko ima jednu omiljenu, neko više.
Šta je potrebno od opreme za atletiku?
- Šorts ili donji deo trenerke, majica, patike - ali, one se ne kupuju pre razgovora sa trenerom. Kada dete stigne do takmičenja, potrebne su i posebne patike - za skok u vis ili dalj, ili sprinterice. Takođe se kupuju po preporuci trenera.
Na koji način se atletika prilagođava mališanima?
- Već godinama postoji odlična, vrhunski osmišljena saradnja novobeogradskih struktura - atletskog kluba, predškolske ustanove, opštine, sportskog centra i sportskog školskog udruženja. Poslednje četiri godine, uspešno su za predškolce organizovali takmičenja u Hali sportova, i to u tri discipline - koje se zovu Skočko, Krosko i Brzić. Skočko je kao skok iz mesta, ali gde jedan iz ekipe doskoči, drugi odatle skače, i tako redom, dok svako ne skoči po jednom. Krosko je trčanje uz prepreke, uzbrdo, nizbrdo, provlačenjem ispod prepona, preskakanjem, trčanjem u cik-cak... Brzić je trčanje na stazi u obliku potkovice, sa preponama visine 30 centimetara. Od prošle godine, u program sa predškolcima su uključili i đake prvake novobeogradskih škola. Ta akcija, pod nazivom Igrom krećemo u atletski sport, privukla je mnogo najmlađih.
Kako izgleda rad sa decom?
- Najmlađi treniraju tri puta nedeljno, najviše po sat vremena, a četvrti trening dobijaju zavisno od napredovanja - sa prelaskom iz atletske škole, koja je vrsta trenažnog procesa za početnike predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, u klupski trenažni rad.
Da li je obavezno testiranje zdravlja mališana?
- Posle testiranja, obavezan je lekarski pregled, koji se obavlja za sve uzraste par puta godišnje. Saveti lekara su neophodni, pre svega, za decu narušenog zdravlja - da bi se odredilo na koji način mogu da se uključe u atletske treninge. Atletika je blagorodna i u slučaju dece ometene u psihičkom razvoju, kod nekih blažih oblika, gde se prvi rezultati u socijalizaciji i napredovanju brzo vide.
Najmlađi atletičari
Mališani u školi atletike, rođeni 2000. godine ili kasnije, ujedno su i najmlađa takmičarska kategorija. Pored odmeravanja snage, ponekad na treninzima, u Beogradu postoji i Beoliga - zimska i letnja, u kojoj i oni učestvuju. Zimi se takmiče u zatvorenom tunelu za atletiku na stadionu Crvene zvezde, obično u sprintu ili preponama. Posebno vole skok u dalj, u pesak, gde postoji za takmičare i zona odraza.
Klubovi u Srbiji
Pored klubova u Užicu i Sremskoj Mitrovici, po uspesima i kvalitetu rada sa decom, ali i starijima, «nezvanično» se ističu beogradski atletski klubovi - Partizan, Crvena Zvezda, Omladinski atletski klub, Surčin, Novi Beograd, Mladost i 21. maj. Ceo Beograd i veći deo Srbije su pokriveni atletskim školama i klubovima, ali mnogo nedostaje prostor - kojeg kod nas skoro da i nema za atletičare.
Podatke o svim klubovima možete da dobijete na sajtu Atletskog saveza Srbije: www.asj.org.rs ili Atletskog saveza Beograda: www.asb.org.rs
Željka Zebić
Priča o atletici kod nas, nažalost, počinje podatkom da uslova za nju baš i nema. Pet godina je, inače, donji uzrastni limit, zbog uslova, mada i mlađi talenti mogu da probaju da se bave atletikom. U Atletskom klubu Novi Beograd, deca treniraju na stazi oko bazena Sportskog centra «11. april» - u kojem se, inače, ne pliva, nego uči tenis! A skok u dalj i u vis se vežbaju u dva manja bazena, u kojima se najmlađi i takmiče. U skoku u vis, recimo. Ali, bez korišćenja motke! Kažu, to je problem, nigde nema uslova za skok sa motkom, fale i prostor i rekviziti.
Kako se radi sa najmlađima?
- Pre svega, neophodno je da se dete testira, da se provere njegove fizičke i motoričke sposobnosti, refleksi, društvenost... To je potrebno da bi se ustanovilo kako da se dalje radi sa određenim mališanom. Atletika, inače, razvija upornost, povećava koncentraciju, ali se to ne dešava odjednom, već postepeno, godinama. Zato je važno da prvi atletski koraci budu u potpunosti prilagođeni svakom detetu. Jer, neko je brz, a neko uporan. Obe osobine su odlične za atletiku, ali toj deci ne može da se pristupi na isti način. Nažalost, ono što je zajedničko novim generacijama, jeste što većina ne zna pravilno da hoda, a o trčanju i da ne govorimo.
Može li atletika da pomogne?
- Svakako. Na početku, deca uče pravilno da hodaju, da trče - polako, pa sve brže. Za predškolce se već godinama koriste poligoni veselih boja i zanimljivih oblika. Oni razbijaju monotoniju časa, jer mališanima pažnja brzo popušta. Zato osnove atletike uče preskačući, recimo, prepone od sunđera - na visinama od 30 do 60 centimetara, a može i korakom ili trkom preko lestvica, koristeći i teniske loptice, ali i mnogo šta drugo.
S obzirom da su svi treneri visoko obrazovani i mahom bivši sportisti, pažljivo prate situaciju sa decom kod nas, pa posebnu pažnju posvećuju vežbama prevencije telesnih deformiteta, nažalost toliko čestih.
Da li deca sama biraju discipline, ili im to treneri određuju?
- I jedno i drugo. Naime, dete se posmatra i zapaža za šta ima više sposobnosti, a onda se saslušaju i njegove želje. Takođe, deca mogu da menjaju discipline. Ako se stariji takmiče u nekoliko disciplina, neko ima jednu omiljenu, neko više.
Šta je potrebno od opreme za atletiku?
- Šorts ili donji deo trenerke, majica, patike - ali, one se ne kupuju pre razgovora sa trenerom. Kada dete stigne do takmičenja, potrebne su i posebne patike - za skok u vis ili dalj, ili sprinterice. Takođe se kupuju po preporuci trenera.
Na koji način se atletika prilagođava mališanima?
- Već godinama postoji odlična, vrhunski osmišljena saradnja novobeogradskih struktura - atletskog kluba, predškolske ustanove, opštine, sportskog centra i sportskog školskog udruženja. Poslednje četiri godine, uspešno su za predškolce organizovali takmičenja u Hali sportova, i to u tri discipline - koje se zovu Skočko, Krosko i Brzić. Skočko je kao skok iz mesta, ali gde jedan iz ekipe doskoči, drugi odatle skače, i tako redom, dok svako ne skoči po jednom. Krosko je trčanje uz prepreke, uzbrdo, nizbrdo, provlačenjem ispod prepona, preskakanjem, trčanjem u cik-cak... Brzić je trčanje na stazi u obliku potkovice, sa preponama visine 30 centimetara. Od prošle godine, u program sa predškolcima su uključili i đake prvake novobeogradskih škola. Ta akcija, pod nazivom Igrom krećemo u atletski sport, privukla je mnogo najmlađih.
Kako izgleda rad sa decom?
- Najmlađi treniraju tri puta nedeljno, najviše po sat vremena, a četvrti trening dobijaju zavisno od napredovanja - sa prelaskom iz atletske škole, koja je vrsta trenažnog procesa za početnike predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, u klupski trenažni rad.
Da li je obavezno testiranje zdravlja mališana?
- Posle testiranja, obavezan je lekarski pregled, koji se obavlja za sve uzraste par puta godišnje. Saveti lekara su neophodni, pre svega, za decu narušenog zdravlja - da bi se odredilo na koji način mogu da se uključe u atletske treninge. Atletika je blagorodna i u slučaju dece ometene u psihičkom razvoju, kod nekih blažih oblika, gde se prvi rezultati u socijalizaciji i napredovanju brzo vide.
Najmlađi atletičari
Mališani u školi atletike, rođeni 2000. godine ili kasnije, ujedno su i najmlađa takmičarska kategorija. Pored odmeravanja snage, ponekad na treninzima, u Beogradu postoji i Beoliga - zimska i letnja, u kojoj i oni učestvuju. Zimi se takmiče u zatvorenom tunelu za atletiku na stadionu Crvene zvezde, obično u sprintu ili preponama. Posebno vole skok u dalj, u pesak, gde postoji za takmičare i zona odraza.
Klubovi u Srbiji
Pored klubova u Užicu i Sremskoj Mitrovici, po uspesima i kvalitetu rada sa decom, ali i starijima, «nezvanično» se ističu beogradski atletski klubovi - Partizan, Crvena Zvezda, Omladinski atletski klub, Surčin, Novi Beograd, Mladost i 21. maj. Ceo Beograd i veći deo Srbije su pokriveni atletskim školama i klubovima, ali mnogo nedostaje prostor - kojeg kod nas skoro da i nema za atletičare.
Podatke o svim klubovima možete da dobijete na sajtu Atletskog saveza Srbije: www.asj.org.rs ili Atletskog saveza Beograda: www.asb.org.rs
Željka Zebić