- Pravljenje grešaka u detinjstvu sastavni je deo odrastanja i zapravo način na koji deca najbolje uče.
- Neke greške koje deca prave su zapravo pokazatelj da rastu u veoma inteligentne ljude.
Roditelji često zaboravljaju jednu važnu istinu – greške su sastavni deo odrastanja. U želji da odgajimo srećnu, uspešnu i "savršenu" decu, lako upadnemo u zamku da svaku grešku doživimo kao neuspeh. Međutim, brojna istraživanja pokazuju upravo suprotno – deca najviše uče kada pogreše.
Kada svaku grešku kritikujemo ili pokušamo da je sprečimo, možemo narušiti detetovo samopouzdanje, ali i odnos koji gradimo s njim. Istina je da su greške ponekad neuredne, neprijatne i iscrpljujuće za roditelje, ali upravo one podstiču radoznalost, kreativnost, otpornost i sposobnost rešavanja problema.
Psiholozi ističu da mnoga deca koja kasnije razviju visoku inteligenciju i emocionalnu zrelost tokom detinjstva često prave sledeće "greške".
Skakanje po barama, igranje u blatu ili crtanje po zidovima roditeljima često zadaju glavobolju. Međutim, iza takvog ponašanja krije se dečja potreba za istraživanjem sveta.
Boravak u prirodi i slobodna igra pozitivno utiču na razvoj mozga, smanjuju nivo stresa, podstiču lučenje hormona zadovoljstva i doprinose boljem imunitetu i kvalitetnijem snu. Stručnjaci navode da vreme provedeno napolju može doprineti i smanjenju rizika od gojaznosti, simptoma poremećaja pažnje i depresije.
Dete koje crta po zidu ne pokušava da naljuti roditelje – ono zid vidi kao ogromno prazno platno. Umesto da kreativnost gušite kaznama, bolje je obezbediti prostor na kojem će dete moći slobodno da crta i stvara.
Mnogi roditelji, želeći da pomognu, pišu sastave, prave prezentacije ili izrađuju projekte umesto svoje dece. Iako to kratkoročno može doneti bolju ocenu, dugoročno šalje pogrešnu poruku.
Kada odrasli preuzmu dečje obaveze, dete gubi priliku da razvije upornost, samostalnost i veru u sopstvene sposobnosti. Psihološkinja Kerol Dvek, poznata po istraživanjima o razvoju načina razmišljanja, ističe da deca napreduju upravo kroz izazove i greške, a ne kroz savršene rezultate.
Pored toga, na taj način deca mogu steći utisak da je važnije postići uspeh nego do njega doći poštenim radom.
Gotovo svaki roditelj je barem jednom rekao: "Ne odgovaraj mi!"
Ipak, psiholozi objašnjavaju da deca upravo sa roditeljima vežbaju kako da izraze svoje mišljenje, neslaganje i emocije. Roditelji su za njih najsigurnije mesto da isprobaju granice i nauče kako se vodi razgovor.
Naravno, nepristojno ponašanje ne treba tolerisati, ali je važno razlikovati bezobrazluk od pokušaja deteta da pronađe svoj glas.
Neka istraživanja čak pokazuju da deca koja umeju da argumentuju svoje stavove i ne plaše se da iznesu mišljenje kasnije češće razvijaju samopouzdanje, kritičko razmišljanje i sposobnost da se zauzmu za sebe.
4. Žele da budu deo društva
Većina dece želi da se uklopi među vršnjake i to je sasvim prirodna razvojna potreba. Naravno, roditelji treba da reaguju ako dete upadne u loše društvo ili rizična ponašanja, ali nije svako prilagođavanje vršnjacima razlog za brigu.
Ponekad upravo prijatelji pozitivno utiču jedni na druge i pomažu da donesu bolje odluke.
Kako deca odrastaju, važno je da imaju priliku da sama iskuse posledice svojih izbora, naravno u granicama koje odgovaraju njihovom uzrastu. Tako razvijaju odgovornost, samostalnost i sposobnost donošenja odluka.
Roditeljima nije uvek lako da razumeju modne kombinacije koje njihova deca obožavaju. Međutim, odeća je jedan od prvih načina na koji deca izražavaju svoju ličnost.
Neobične kombinacije, jarke boje ili omiljena majica koju dete nosi danima nisu nužno razlog za zabrinutost. Sve dok je odeća primerena i bezbedna, ovakav način izražavanja može doprineti razvoju samopouzdanja i kreativnosti.
6. Često menjaju sportove i hobije
Nije svako dete rođeno da bude fudbaler, plesač ili muzičar. Nekima je potrebno više pokušaja da pronađu aktivnost koja ih zaista ispunjava.
Zato nije problem ako dete shvati da mu se određeni sport ili hobi ne dopada. Važno je da nauči da završi ono što je započelo kada je to moguće, ali i da dobije priliku da istražuje različita interesovanja.
Upravo kroz pokušaje, odustajanja i nove početke deca otkrivaju svoje talente i razvijaju istrajnost.
Greške su važan deo odrastanja
Svaka greška koju dete napravi predstavlja priliku da nauči nešto novo. Umesto da ih doživljavamo kao neuspehe, možemo ih posmatrati kao stepenike ka samostalnosti, otpornosti i emocionalnoj zrelosti.
Roditelji ne mogu, niti treba, da uklone sve prepreke sa dečjeg puta. Ponekad je upravo najbolja pomoć to da detetu dozvole da pogreši, izvuče pouku i nastavi dalje – jer upravo takva iskustva često grade inteligentne, samouverene i emocionalno stabilne odrasle osobe.
U galeriji ispod pogledajte i savete psihologa o odgajanju dece:
BONUS VIDEO: