Naučnici su dokazali da nezdrava ishrana znatno utiče na povećanje rizika od pojave astme u dečjem uzrastu.Tome doprinosi sva hrana koju deca najradije konzumiraju: čips, razne vrste flipsa, brza hrana (sendviči, hamburgeri, pomfrit), kečap, majonez, slatkiši, gazirani sokovi...

Ustanovljeno je da kod dece koja jedu tri ili više hamburgera nedeljno - postoji veći rizik od oboljevanja za čak 40 odsto! Takođe, studije su pokazale da deca sa sela ređe obolevaju od astme, a razlog leži u čistijem vazduhu, ali i manjoj upotrebi hrane sa aditivima.

Koje su predispozicije za astmu?Ishrana tokom trudnoće ima uticaja na stvaranje predispozicije za razvoj astme kod deteta, zbog čega se svim trudnicama savetuje mediteranska ishrana - koja je bazirana na ribi, povrću, voću, hladno ceđenim uljima, integralnim žitaricama. U značajne faktore rizika spada i pušenje, pa se i majkama i očevima savetuje da ostave cigarete i pre začeća, dok je u trudnoći to potpuno zabranjeno. Treba se truditi da deca ni kasnije, tokom odrastanja, ne budu izložena duvanskom dimu.

Da bi se organizam uspešno borio protiv alergena, potrebno je da se unosi dovoljno vitamina B, C, E, D i A, kao i kalcijum, magnezijum i cink.

To znači da ishrana treba da sadrži integralne žitarice, mahunarke, veće količine povrća, voće, "posno" meso (bilo bi dobro da nabavite organsko), ribu (losos), i ne više od tri jajeta nedeljno.

Mlečne proizvode treba izbegavati jer podstiču stvaranje sluzi, a prednost dati kozjem jogurtu.

Važno je davati deci da piju dovoljno vode, kako bi se podstaklo izbacivanje sluzi. Dokazano je da kod obolelih od astme omega-3 masne kiseline imaju značajan terapeutski učinak, pa je preporučljivo da u ishranu vaših mališana što više uključite pastrmku i skušu, mlevene semenke lana, laneno ili riblje ulje, orahe, lešnike i bademe.

Tekst: Sandra Živanović