Doktorka Marina Dragović medicinski direktor Specijalne bolnice "Sveti Vid" odgovorila nam je na nekoliko pitanja u vezi sa razvojem vida kod dece i razlozima primene lasera u predškolskom uzrastu.

Kada se preporučuje prvi pregled bebinog vida?

- Najbolje je da se uradi već na rođenju, oftalmoskopom, kako bi se otkrile eventualne promene, odnosno anatomske i strukturne anomalije oka. Ukoliko se tada ne uoče nikakvi problemi, redovna kontrola treba da se obavi nakon druge godine života, kada pratimo razvoj vida. Tada mogu da se uoče promene u funkciji, odnosno opasnost od slabovidosti, i da se preduzme adekvatno lečenje.

Period intenzivnog vida je od druge do sedme godine života (u literaturi opisan kao "plastični period" razvoja binokularnog vida - na oba oka). Važno je znati da 80 odsto očnih problema kod dece može vrlo i upravo tada može da se najviše učini

uspešno da se leči i tako spreči trajno oštećenje vida - ako se ne propusti reagovanje u ranom detinjstvu. Jer, od druge do četvrte godine je period najintenzivnijeg razvoja vida, i upravo tada može da se najviše učini.

Kasnije preduzete intervencije imaju sve manji funkcionalni efekat - pa se, samim tim, pregled pred polazak u školu smatra zakasnelim za svu decu koja imaju problem, jer je propušten momenat blagovremene dijagnostike i lečenja. Posledica toga su trajno slabovide osobe.

Koji su glavni razlozi primene lasera kod dece u ranom uzrastu?

- Refraktivna hirurgija kod dece, pogotovo laserske korekcije dioptrije, u primeni su u oftalmologiji više od petnaest godina u svetu. U ranom, predškolskom uzrastu, primenjuju se u određenim indikacijama, kada konvencionalna korekcija naočarama ili kontaktnim sočivima ne dovodi do efikasnosti, u smislu postizanja dobre oštrine vida.

Primarni cilj laserske korekcije dioptrije kod dece nije estetski, već funkcionalni. Nije nam cilj da dete "skine naočare ili sočiva", već stvaranje uslova za razvoj što veće oštrine vida. U tome je značajna razlika u odnosu na cilj laserskih procedura kod odraslih (nakon 18. godine života), kada je funkcionalni razvoj vida već uveliko završen. Naša je želja i obaveza da omogućimo funkcionalni razvoj vida.

Često nam dolaze roditelji dece koja, na primer, na jednom oku imaju dioptriju minus devet, a na drugom minus jedan, što je otkriveno na prvom oftalmološkom pregledu - pred upis u školu, kada im je rečeno da moraju da se pomire sa tim. Međutim, ne mora tako da bude. Danas, kada su mogućnosti savremene oftalmologije ogromne, važno je da se iskoristi svaka šansa koja će da "oslobodi rezervni vid" na oku kod kojeg postoji anatomski i funkcionalni defekt. Žalosno je kada se nepreduzimanjem blagovremenih mera propusti šansa, kada se roditeljima ne ukaže na postojanje terapijskih mogućnosti, i time malo biće unapred osudi na slabovidost.

Važno je naglasiti da pedijatrijska refraktivna hirurgija mora da se radi u hirurškom okruženju u kome adekvatna tehnologija i hirurško iskustvo kreiraju odgovarajuću sredinu za uspeh procedure, kao i neophodnost utreniranog anesteziološkog tima, jer ove procedure kod dece moraju da se rade u opštoj anesteziji.

Koje su glavne indikacije za primenu lasera kod dece?

- Velika razlika u dioptriji na oba oka, ili obostrana visoka dioptrija, u kom slučaju ne može da se postigne adekvatna korekcija (oštra slika) nošenjem kontaktnih sočiva ili naočara.

Ukoliko se reaguje u ranom detinjstvu, 80 odsto očnih problema kod dece može vrlo uspešno da se leči i tako spreči trajno oštećenje vida

- Akomodativni strabizam, odnosno skretanje oka, kao posledica nekorigovane visoke dalekovidosti (hiperopija). Laserska korekcija dioptrije uklanjanjem uzroka rešava istovremeno i problem razrokosti.

- Refraktivna hirurgija je pokazala izvanredne rezultate i kod dece sa posebnim potrebama, sa teškim neurološkim i mentalnim deficitom, i poremećajima u ponašanju - kada je zbog otežane komunikacije teško sprovesti korekciju naočarama ili kontaktnim sočivom. Laserska korekcija dioptrije ovu decu oslobađa vizuelne i socijalne izolacije, i time daje nov kvalitet života i njima i njihovim roditeljima.

Vesna Stanimirović