Svi ste čuli za bronhitis i pneumoniju (upalu pluća), ali šta je bronhiOLItis? Medicinskim laicima, ali i doktorima koji se ne bave decom, se može učiniti da se radi o novoj bolesti. Nažalost, radi se o bolesti disajnih organa koja je odavno prisutna, ali se veoma često pogrešno dijagnostikuje ili kasno otkrije.

Šta je bronhiolitis?

Bronhiolitis se lako prevodi kao zapaljenje bronhiola - prilično malih disajnih puteva, malih po prečniku, ali velikih po ukupnoj dužini i površini. Zapaljenje znači da je sluzokoža bronhiola "zadebljala", ali se stvara i velika količina sekreta koji dodatno otežava prolaz vazduha. Kada se radi o nešto većoj deci onda se razvija i spazam zbog stezanja kružnog mišića u zidu bronhiola.

Koja deca obično "zarade" bronhiolitis?

Nevolja je što obično stradaju bebe. Ova bolest nije retka već u prvim mesecima života, ali se može javiti tokom cele prve godine, nekada i nešto kasnije. Bebe imaju slab imunitet, pa su virusi "radosni" kada stignu u njihove disajne organe.

Ako imamo u vidu da je snaga mišića koji učestvuju u disanju kod beba veoma mala, a i sami disajni putevi su manjeg promera nego kod veće dece, jasno je zašto se radi o ozbiljnom oboljenju.

Kako pomoći bebi?

Bebe se veoma muče ako se nos ne čisti kako treba, pa čak i kada su pluća potpuno čista. Zato je važno da se nosić pred svaki obrok pročisti fiziološkim rastvorom, a ako je potrebno, i kapima razblaženog efedrina.

Međutim, čim se začuje šištanje, bebu treba da pregleda pedijatar. Čak i ako je samo sumnjivo da se dete prilikom disanja muči, lekar treba da "oslušne" pluća.

Ima situacija kada roditelji treba da se, bez odlaganja, jave u najbližu dečju bolnicu. Ovakve situacije, srećom, nisu česte, ali ih valja znati:

  • Kada beba ima veoma loš apetit. Beba skoro ništa ne jede, a davi se u sluzavom sekretu - odmah u bolnicu!
  • Izraženo šištanje sa uvlačenjem u dnu vratića i međurebarnih prostora je znak velike muke i borbe za vazduh.
  • Ako se jasno vidi plava prebojenost usta i jezika. Ovo je pokazatelj prekomernog nagomilavanja ugljendioksida u plućima i krvi (cijanoza), a to je znak popuštanja glavne funkcije pluća - razmene gasova.
  • Kada beba koja je i pored velike količine sekreta bila živahna odjednom "kljokne", postane nezainteresovana za okolinu, mlitava i bezvoljna, treba odmah krenuti u bolnicu.
  • Ako je bebin organizam oslabljen nekom drugom bolešću, pa se na nju nadovežu opisani simptomi, ne treba čekati, već treba brzo otići u dečju bolnicu.

Sve ovo se, srećom, ne dešava često, ali su naročito ugrožene bebe u prvih par meseci života, pa njima treba posvetiti posebnu pažnju.

Kako se leči bronhiolitis?

Lakši oblici bolesti se mogu lečiti ambulantno - bez prijema u bolnicu.

Stub terapije su inhalacije. Postoje posebni aparati - nebulizatori (inhalatori) koji stvaraju male čestice pare u kojoj se nalazi i lek, a koje beba udiše i tako dobija neophodnu terapiju. U fiziološki rastvor (0,9% NaCl) se stavlja odgovarajući lek koji se preko maske doprema do detetovih pluća.

Ima li komplikacija?

Ono čega se pedijatri najviše pribojavaju je popuštanje disajne funkcije. Ona nastaje kada dete više nije u stanju da progura vazduh u pluća, a naročito je otežano izbacivanje zarobljenog vazduha iz pluća. Ovo se dešava retko, ali je lečenje ozbiljno i zahteva bolnički tretman, obično na odeljenju intezivne nege.

Da li bronhiolitis može da se spreči?

Teško je pobeći od virusa, ali se može pokušati. Naime, kada beba stigne iz porodilišta treba je maksimalno poštedeti poseta i kontakata sa starijima. Čak i kada prođe četrdeset tradicionalnih dana, posete treba svesti na minimum.

Obavezno treba zabraniti dolazak bolesne dece i odraslih u bebin dom. Ovo je veoma važno jer većina odraslih, koji nemaju decu, nisu svesni da su opasni po bebe. Bolje ljuta familija nego bolesno dete!

Znamo da će jedan broj mama i tata posle ovoga imati strah od bronhilitisa, ali treba imati u vidu da se preko 90% dece lepo oporavi i nastavi normalan život. Naravno, bitno je pratiti dete sa bronhiolitisom, da bi se na vreme uočilo pogoršanje i komplikacije. Zato je važno da se bude u kontaktu sa pedijatrom koji će da isprati bolest do izlečenja deteta.

Uzročnici bronhiolitisa

Ubedljivo najgori neprijatelj bronhiola su virusi. Oni vole da se usele u ćelije disajnih organa, pa ih zovemo i respiratorni virusi. Jedan od njih, poznat kao respiratorni sincicijalni virus  (RSV) je veoma aktuelan ovih nedelja, ali nije jedini koji može da dovede do bolesti.

I virus srodan gripu - virus parainfluence (sećate se da se grip zove influenca), kao i mnogi drugi mogu da se "uvale" u detetove bronhiole. Svi oni imaju nezgodnu osobinu da se dugo zadržavaju u sluznici disajnih organa. Stara izreka "virus prolazi za sedam dana uz terapiju, a za nedelju dana bez terapije" odavno ne važi - ovi virusi mogu da borave nedeljama, pa i mesecima u detetovim disajnim organima.

Kako izgleda beba koja ima bronhiolitis?

Obično sve krene bezazleno, kao obična kijavica - nosić curi, disanje se jače čuje, ali je apetit očuvan i deca tih prvih dana nemaju većih problema.

Potom počinju veće muke jer je količina sekreta sve veća, dete se prosto davi u njemu, pa počinje sve slabije da jede.

Tada se javlja klasičan znak ove bolesti - otežano disanje sa šištanjem. Ono ponekad veoma liči na sviranje kod asmatičara. Telesna temperatura obično nije povećana, a ako i poraste, uglavnom nije previsoka (do 38,5 stepeni).

Lekovi za bronhiolitis

Dve vrste lekova pomažu kod bronhiolitisa. Prvi su oni koji smanjuju stvaranje i nagomilavanje sekreta u bronhiolama (jedan od njih je ipratroprium bromid - Atrovent). i koji tako oslobađaju dete glavnog problema - sekreta.

Kod većih beba (obično posle četvrtog meseca) se mogu u inhalacije uključiti i lekovi koji šire sužene disajne puteve - bronhodilatatori (kakav je na primer salbutamol - Spalmotil, Aloprol, Ventolin). Naravno, ovu terapiju vodi pedijatar, koji će odrediti pravu dozu, kao i broj inhalacija.

Ass. dr Goran Vukomanović, pedijatar