Oduzimanje igračaka, teranje u ćošak, zabrane, vikanje, lagani udarci po guzi ili rukama... Sve su to kazne koje roditelji primenjuju.

"Dete će možda shvatiti šta roditelj želi jer strah od kazne može biti delotvoran, ali to neće pomoći u zdravom odrastanju", kaže psihološkinja Natalija Stanković iz hrvatskog Psihološkog centra "Razvoj" i predlaže alternative kažnjavanju.

To su sledeće metode:

1.Prepoznajte potrebe deteta. Utvrdite šta je uzrok lošeg ponašanja. Imajte realna očekivanja, jer nije realno da će dete mirno sedeti sat vremena dok pijete kafu.

Komunikacija je ključKazna narušava dečji osećaj samopoštovanja, pa je neophodno, umesto toga, poraditi na komunikaciji.

2.Prihvatite emocije svog deteta. Prihvatite i prijatne i neprijatne emocije, jer su sve potrebne za zdrav emocionalni razvoj.

3. Pre reakcije razmislite o svojim osećanjima. Predahnite i otkrijte zašto vas ponašanje deteta ljuti. Budite svesni da ono nije odgovorno za vaša osećanja.

4.Ako ste jako uznemireni, pomerite se. Tek kad se smirite, odlučite racionalno šta će biti vaš sledeći korak.

5. Objasnite detetu zašto nešto tražite. Imajte na umu njegov uzrast i šta ono može shvatiti, a šta ne. Recite mu kako njegovo ponašanje utiče na vas.

Više se smejteRoditelji stvaraju atmosferu u kojoj dete odrasta. Ne doživljavajte sve preozbiljno, savetuje psihološkinja Stanković.

6. Pronađite alternative i jasno recite koja su vaša očekivanja. Umesto “Ne trči”, recite “Hodaj polako.” Umesto “Nevaljao si”, recite “Želim da me slušaš kad ti se obraćam.”

7. Dajte mu izbor i dopustite da uči iz sopstvenog iskustva. Neka dete samo odlučuje s čim će se igrati, koliko će jesti, što će obući...

8. Pripremite dete. Objasnite mu kako očekujete da se ponaša u gostima ili što može izabrati u prodavnici.