Čista petica iz zdravog života: 10 godina programa ZdravoRastimo u Srbiji 

Pandemija korona virusa se u velikom broju zemalja „sudarila“ sa zdravstvenim problemom koji već dugo ima takođe pandemijske razmere – dečjom gojaznošću.

Promo

Svetska zdravstvena organizacija je upozorila da su mere izolacije dodatno pogoršale situaciju, budući da su mališani bili još manje aktivni nego inače. Zbog toga je preporučeno da programi prevencije, koji u fokusu imaju pravilnu ishranu i pojačanu fizičku aktivnost, dobiju prioritet u narednom periodu.

Ove godine je jedan takav edukativni program u Srbiji obeležio punu deceniju trajanja, nakon što je uspešno prevazišao izazove u pandemijskim uslovima. Kroz kampanju ZdravoRastimo kompanije Nestlé, 100.000 osnovaca iz cele Srbije je za proteklih 10 godina naučilo da za užinu pakuju voće umesto nezdravih grickalica i koliko je važna svakodnevna fizička aktivnost.

Nestlé na ovaj način želi da podrži roditelje i obrazovne institucije u uspostavljanju temelja za zdrav razvoj dece, a najveće zasluge za uspešno sprovođenje projekta pripadaju nastavnicima osnovnih škola. Oni su nesebičnim zalaganjem učinili da projekat ZdravoRastimo bude i beskrajno zabavan, pa su tako đaci širom Srbije dobili priliku da, između ostalog, prave planove pravilne ishrane i puste mašti na volju na radionicama na kojima su pripremali voćne ražnjiće i integralne palačinke.

Iako su epidemiološke mere predstavljale veliki izazov za sve, one nisu poremetile planove - školske 2020/21, kroz projekat ZdravoRastimo prošlo je više od 25.000 učenika iz oko 100 škola širom Srbije. Predavanja su u prvim mesecima nastavljena na časovima fizičkog vaspitanja putem Google učionice, da bi kasnije video materijal sa sadržajima o zdravoj hrani i značaju vežbanja bio postavljen na sajt škole, kako bi i učenici mlađih razreda mogli da ga vide.

Halfpoint/iStockphoto  Unrecognizable father with a toddler boy cooking. A man with his son making vegetable salad. Top view.

„Tokom onlajn nastave pojedine programske sadržaje iz nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja smo prilagodili aktuelnoj situaciji pa su, recimo, učenici imali zadatak da tokom šetnje u prirodi pronađu alternativne izvore hrane i pijaće vode. Tako smo ih još više okrenuli prirodi da bi shvatili da sve iz prirode potiče“, kaže Sanja Bošković, nastavnica OŠ Jovan Jovanović Zmaj iz Kruševca.

U OŠ Đuro Salaj u Subotici su organizovali i Dan pravilne ishrane u kojima su učestvovali lokalni izlagači voća, povrća i druge zdrave hrane. „Ono što deca vide i mogu da probaju kroz radionice uvek donosi više temeljnog znanja. Materijal koji smo dobili kroz projekat je veoma dobar i puno pomaže nastavnicima, a lično bih volela da projekat bude sastavni deo svake godine mog rada“, kaže nastavnica ove škole Melitta Ostojić.

Nastavnici koji su učestvovali u programu saglasni su u oceni da je ovakva vrsta edukacije potrebna školarcima. Iako deca uglavnom imaju predznanja o značaju pravilne ishrane i vežbanja, navike u svakodnevnom životu ih često navode da posegnu za nezdravim slatkišima i da slobodno vreme provode ispred ekrana umesto da budu fizički aktivna. To za ishod ima veliki procenat dece sa prekomernom težinom. Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da je u uzrastu od 13 godina čak 29% dečaka i 15% devojčica gojazno. Tek trećina dece u regionu ima preporučenih pet obroka dnevno, 30% mališana ne doručkuje redovno, a prisutna je i pandemija fizičke neaktivnosti - 60 minuta dnevno fizički aktivno manje od 40% dece.