O čemu se, zapravo, radi? Reč je o dnevnoj promeni nivoa hormona, posebno nadbubrežne žlezde, ali i hormona koji 

učestvuju u rađanju. Prvenstveno se misli na veću koncentraciju oksitocina u toku noći, kojeg zovu i hormon majčinstva. U svakom slučaju, jedno pitanje već nekoliko decenija zaokuplja naučnike: Koliko vreme rođenja, tačnije - doba dana kada se dete rodi, utiče na sam ishod porođaja, odnosno na opšte stanje novorođenčeta?    

Jutro donosi olakšanje

Ovom tematikom se bavio popriličan broj studija, čiji su rezultati istraživanja objavljeni u mnogim prestižnim stručnim publikacijama iz oblasti medicine. Pojedini istraživači prednost daju rođenju tokom dana, pre svega zbog bolje dostupnosti zdravstvenih stručnjaka, kao i zbog mogućeg umora osoblja. Oni smatraju da su za rađanje «idealni» prepodnevni sati, jer su tada na raspolaganju sve bolničke ekipe. I to one koje su neposredno uključene u praćenje i vođenje porođaja, ali i takozvane prateće službe, koje su podjednako važne - kao što je, na primer, laboratorija. Ipak, postoje izvesne razlike u njihovom radu tokom «regularnog» radnog vremena i nakon njega. Ne treba zaboraviti ni nemedicinske službe, jer i one imaju svoje mesto u tom celokupnom «procesu».

Nema velikih razlika

U Kaliforniji su, u okviru Škole medicine i Dečje bolnice Lusil Pakard (School of Medicine and Lucile PackardChildren's Hospital) vršena istraživanja sa ciljem da se objasne razlike u vezi mogućih komplikacija tokom porođaja, kao i porođajne težine beba - koje bi mogle da nastanu između noći i dana.

Stručnjaci su upoređivali opšte stanje novorođenih beba koje su na svet došle u različita doba dana (od sedam do 18 časova, potom u razdoblju od 18 do 24 sata i, na kraju, od 24 sata do sedam ujutru). Među njima nije uočena neka značajnija razlika. Ispitivano je: loše stanje deteta odmah nakon rođenja, prijem na intenzivnu negu, teška bolest novorođenčeta sa udahnućem prljave plodove vode, kao i smrt novorođenčeta tokom prvih 28 dana života. Međutim, nije uočena neka značajnija razlika, čak ni kada su iste parametre istraživali u različitim danima nedelje, povezano sa dobom dana kada se dete rodilo (na primer, vikendom).

Gde se kriju moguće opasnosti

Ustanovljeno je da, u izvesnom broju slučajeva, kod beba rođenih noću postoji veći rizik od neonatalne smrti - ali u prve četiri nedelje života, u odnosu na bebe koje su rođene danju. Autori studije smatraju da je mogući uzročnik takve situacije skromnija pokrivenost osobljem ili smanjena dostupnost zdravstvenih usluga noću. Mada, takav rizik može da bude uzrokovan i težim porođajima ili bolesnijim bebama, a ne samo specifičnom noćnom situacijom. Uostalom, njegovo prepoznavanje i otklanjanje može u velikoj meri da spreči moguće posledice, čak i one najteže. 

Utvrđivanje rizika

Iako je rizik povećan u kasnim noćnim satima, ukupne razlike nisu dovoljno značajne da bi se upro prst u pospane lekare i medicinske sestre. Nasuprot tome, kada su posmatrani nivoi brige u bolnicama u kojima su deca rođena, uočene su znatne razlike.In particular, those born in the late night at intermediate-level facilities (those capable of handling sicker infants but not providing ventilation) or community-level facilities (those capable of providing long-term ventilation but not major surgery) were 33 and 21 percent more likely to die, respectively. Kod dece rođene noću u bolnicama primarne zaštite, gde postoji osnovno zbrinjavanje, i u kojima se obično obavljaju manje komplikovani porođaji, nije bilo više izgleda za rizik od one dece koja su rođena u toku dana. Ali, deca rođena u bolnicama koje pružaju mnogo sofisticiranije nivoe nege, bila su u većem riziku noću!?

Zašto je to tako? Istraživači su utvrdili da se mnogo više pažnje posvećuje u slučaju složenijih porođaja, kao što su višestruke trudnoće ili manja porođajna težina novorođenčeta, nego kod nekomplikovanih porođaja. Jer, osoblje prepoznaje i odgovara na situacije visokog rizika, ali je manje verovatno da reaguje na odgovarajući način kada tokom noći nastanu problemi za vreme porođaja niskog rizika.  

Autori studije navode kao glavne «krivce» za povećan rizik - povećan fizički i psihički umor osoblja tokom noći, kao i preterano oslanjanje na manje iskusno osoblje. Bolje organizovane smene, koje rezultiraju manjim brojem radnih sati, ili smanjenje opterećenja količinom posla, uz veći nadzor iskusnog osoblja noću - smanjilo bi rizik od mogućih posledica kod beba rođenih tokom noći, zaključak je istraživača.  

Drugo gledište

Profesori pedijatrije, dr Robert L. Hes i dr Džefri Gould, utvrdili su da razlike između dana i noći opstaju čak i kada je statistički model prilagođen tome da se uzmu u obzir neki uobičajeni faktori, koji mogu da utiču na zdravlje novorođenčeta: vreme početka prenatalne brige, komplikacije kao što su visok krvni pritisak majke, dijabetes, placenta previa ili odlubljivanje posteljice, kao i pol deteta i porođajna težina.