Nema dokaza da su deca osetljivija na koronavirus. Većina potvrđenih slučajeva COVIDA-19 iz Kine odnosi se na odrasle. Zabeležene su zaraze među decom, uključujući i onu vrlo malu. Takođe, prošle infekcije, na primer SARS i MERS, među decom su bile relativno neuobičajene, navodi američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju. Naime, 2007. godine zabeleženo je 135 pedijatrijskih slučajeva SARS-a, a nijedan nije imao smrtni ishod.

"Iz razloga koji nisu do kraja razjašnjeni, čini se da su deca ili otporna na infekciju ili nisu ozbiljno zaražena", izjavio je za BBC profesor virologije na Univerzitetu Reading Ian Jones.

U naučnom radu objavljenom u časopisu Američkog medicinskog udruženja, u kom su analizirani nalazi pacijenata u bolnici Jinyintan u Vuhanu, epicentru zaraze, navodi se da nešto više od polovine zaraženih virusom ima između 40 i 59 godina, i da je samo deset posto pacijenata mlađe od 39 godina. Isto tako, potvrđuje se da su slučajevi obolele dece vrlo retki. Rezultati objavljene analize sugerišu da deca imaju blaži oblik bolesti, simptome koji se ne pogoršavaju, pa najčešće nema potrebe za hospitalizaciju, piše Slobodna Dalmacija.

Epidemiologinja Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže da zaražene dece, prema dosad prijavljenim slučajevima, gotovo i nema. Smatra da roditelji možda nisu imali potrebu da vode decu u bolnicu jer nisu primetili simptome bolesti. 

Načelnik Zavoda za infektivne bolesti dece Klinike ''Dr Fran Mihaljević'', prof. dr Goran Tešović ističe da je opšte poznato da postoje neki patogeni koji su kod dece bezazleni, a kod odraslih opasni po život, kao i obrnuto.

"Tipičan primer za to je bakterija Bordetella pertussis koja uzrokuje veliki magareći kašalj. Od nje umiru samo deca mlađa od šest meseci, a kad se odrasla osoba zarazi, ona će sigurno preživeti i imati tek blage simptome. Postoji još niz takvih primera kod kojih je uzročnik kod deteta teži i izaziva težu kliničku sliku bolesti. Ipak, isto tako ima i onih suprotnih. Recimo, primer je infekcija virusom koji izaziva hemoragijsku, odnosno mišju groznicu. Ako se dete zarazi tim virusom, imaće blagu kliničku sliku bolesti, malo povišenu temperaturu, otok limfnih čvorova i eventualno dijareju. Kod odraslog čoveka vrlo će lako doći do zatajenja bubrega i teške kliničke slike", objasnio je specijalista pedijatrijske infektologije Tešović za Slobodnu Dalmaciju.

Slično je i kad odrasla osoba dobije vodene kozice, onda je klinička slika znatno teža nego kod dece, a i komplikacije su češće. Analogno tome, nisu isključene takve reakcije ni sa koronavirusom.

"To doista zavisi od niza faktora, od konstitucijskih i imunoloških razlikama. Neke bolesti su kod dece blaže nego kod odraslih i obrnuto", zaključak je prof. dr Tešovića.

Deca bi trebalo da se uključe u uobičajene preventivne radnje kako bi se izbegla infekcija, uključujući češće pranje ruku korištenjem sapuna i vode ili sredstva za čišćenje ruku na bazi alkohola, ali i da izbegavaju kontakat sa obolelima.

Zapratite nas i na Instagramu!