Svi mališani od treće godine pohađaće obavezni pripremni predškolski program, najavio je Mladen Šarčević, ministar prosvete. Da bi ova ideja zaživela, prema gruboj proceni, država bi trebalo da obezbedi još skoro 100.000 mesta u predškolskim ustanovama!

Ove godine u vrtiće, prema podacima Zavoda za statistiku, ide oko 218.567 dece, a mesta nije bilo za 6.740 zainteresovanih. Godišnje se rodi skoro 65.000 dece, pa bi samo za decu uzrasta od tri godine pa naviše trebalo skoro 260.000 mesta. U uzrastu do tri godine, prema sadašnjem obuhvatu, u vrtić ide oko 50.000 mališana.

Kada nova mera bude uvedena, roditelji i na selu i u gradu moraće da vode decu stariju od tri godine u obdanište, kao što su sada obavezni ako imaju predškolce. U Ministarstvu tvrde da će ovaj program od nekoliko sati dnevno biti besplatan za sve. Ako budu želeli da im deca ostanu do posle podne, roditelji će, verovatno, kao i sada doplaćivati.

Povećanje broja dece koja pohađaju vrtić u sklopu je strategije obrazovanja Srbije, kojom bi već do sledeće godine 75 odsto mališana, uzrasta od tri do šest godina, trebalo da ide u obdaništa. Kao preduslov za uvođenje obaveznog vrtića, kako navode u nadležnom ministarstvu, potrebno je obezbediti finansijske, prostorne i kadrovske uslove, ali i da država pruži značajniju podršku porodici kroz određeni broj sati besplatnog programa za decu.

- Broj dece ovog uzrasta koja pohađaju vrtić je u stalnom porastu - kažu u Ministarstvu. - Tako je 2016/2017. godine bio 58,9 odsto, sledeće 61,3 odsto, a u prošloj školskoj godini 63,5 odsto. Ali, to je još nedovoljno sa aspekta željenog obuhvata od 75 odsto. Najviše mališana pohađa vrtiće u Beogradu - 72 odsto.

Snežana Jović, predsednik Sindikata predškolskih ustanova, smatra da je dobro da što veći broj dece ide u obdaništa, ali odbacuje mogućnost uvođenja obaveznosti, pre svega zbog dece koja iz nekih razloga nisu u mogućnosti da pohađaju predškolski program.

- Od treće godine počinje period socijalizacije dece i dobro je da što više njih ide u vrtić - pojašnjava Jović. - Bake i deke vole unuke najviše na svetu, deca će se igrati u parkiću, ali za maksimalni vid socijalizacije, moraju biti u društvu svojih vršnjaka. Imamo odlične vaspitače za to, ali je potrebno proširiti kapacitete, na čemu se u Beogradu intenzivno radi.

Za Branku Tišmu, psihologa, deca su od treće godine spremna da se odvoje od porodice, ali i da steknu određenu samostalnost u oblačenju i hranjenju.

- U vrtiću se sve to nauči, zato je dobro da idu u obdanište, ali trebalo bi uneti još mnogo stvari u njihov život - kaže Tišma. - Današnja deca zavise od roditelja, govor im je siromašniji nego pre 10 godina, ali zato spretnije koriste moderne uređaje. To, međutim, donosi poremećaj pažnje i loš vid. Današnju decu treba zabavljati, oni ne umeju da se igraju. Kada ih na prijemu u prvi razred pitate čega vole da se igraju, oni odgovore najčešće fudbal i "između dve vatre". Niko više ne slaže domine i ne igra "ne ljuti se čoveče", a te igre doprinose razvoju deteta.

Zapratite nas i na Instagramu!