Ona je, naime, istakla da ne treba naročito brinuti zbog aditiva, ako se proizvođač hrane ponaša etički i poštuje regulativu koja je u Srbiji moderna i usklađena sa propisima EU.

Slađana Šobajić je u Dnevniku RTS-a rekla da su aditivi sastavni deo ishrane i da proizvodi na kojima piše da su bez konzervansa i bez veštačke boje, mogu da sadrže aditive.

"Tehnologija je otišla tako daleko da mislim da povratka više nema. Aditivi su tu da ostanu. Samo treba proveriti da li oni eventualno ugrožavaju zdravlje", Slađana Šobajić.

Građani nemaju razloga za strah ako se proizvođač ponaša etički, kaže profesorka, i ističe važnost edukacije i monitoringa države.

Prehrambeni aditivi spadaju u supstance čije je prisustvo u hrani najbolje regulisano, u skladu sa propisima Evropske unije, čija agencija za bezbednost hrane procenjuje svaku pojedinačnu supstancu u skladu sa podacima Svetske zdravstvene organizacije, objašnjava Šobajićeva.

Što se tiče potencijalne kancerogenosti nekih aditiva, kao što su E407 (karagenan) i aditivi E249 do E252, profesorka kaže da se karagenan koristi već 600 godina i nije dokazano da je ta supstanca štetna za ljude.

Aditivi E249 do E252 (nitrati i nitriti), koji se nalaze u mesnim proizvodima, mogu da budu štetni u određenim koncentracijama, ali "njih još niko ne može da izbaci iz upotrebe, jer je korist od njihovog korišćenja veća od rizika", kaže profesorka Šobajić, piše RTS.

Napominje da nema "E broja" koji treba posebno izbegavati, kao i da je sve ono što je na pozitivnoj listi, a ima "E broj" dozvoljeno.

Profesorka Šobajić savetuje da građani prilikom kupovine pre svega gledaju nutritivnu tabelu i hranljivu vrednost hrane, prenosi Mondo.