Izvor: Mondo


Odluka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da se odrasli pacijenti šalju u dečje bolnice na magnetnu rezonancu kako bi se smanjile liste čekanja naišla je na negodovanje direktora Instituta za majku i dete dr Dragutina Tričkovića. Međutim, direktor RFZO dr Aleksandar Vuksanović kaže za "Blic" da neće dopustiti da aparati koje je država kupila stoje neiskorišćeni.

Dr Tričković kaže za "Blic" da "ne želi da meša starije bolesnike sa decom". Zbog toga je još neizvesno da li će se pacijenti uopšte upućivati u Institut za majku i dete, dok je Univerzitetska dečja klinika već uveliko počela da poziva odrasle bolesnike.

RFZO je pre nekoliko meseci doneo inicijativu da se pacijenti koji su na listama čekanja za magnet i skener u Kliničkom centru Srbije i Kliničko-bolničkom centru "Bežanijska kosa" upućuju u Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj i Institut za majku i dete, kako bi se raspodelili kapaciteti državnog zdravstva i smanjile liste čekanja za ove procedure.

Po tom predlogu, Univerzitetska dečja klinika bi za potrebe KCS obavljala nedeljno, radnim danima, deset pregleda na magnetu. Takođe, planirano je da se urade tri pregleda srca, tri snimanja koštano zglobnog sistema, dva pregleda abdomena i dva pregleda kičmenog stuba. Specijalisti iz KCS će na osnovu medicinske indikacije i kompletne medicinske dokumentacije upućivati pacijente na magnet u Tiršovoj.

Ovaj plan, po mišljenju dr Dragutina Tričkovića, direktora Instituta za majku i dete, nikako ne može da se sprovede zato što ne mogu deca da se mešaju sa odraslima, ali i zbog "činjenice da nemaju dovoljno kadra za to".

"Naš magnet nalazi se u središtu bolnice, gde je sve podređeno deci. Neverovatno je i nepojmljivo da sada tuda šetaju stariji bolesnici. I ako se to bude desilo, mi ćemo postati najobičnija bolnica, a ne specijalizovana ustanova za lečenje dece. Ne znam čak ni ko bi radio, jer mi sada imamo dva konsultanta koji dolaze iz Sremske Kamenice za potrebe naših pacijenta. I plaćamo ih iz naših sredstava", objašnjava dr Tričković.

On kaže da je posebna priča ukoliko nekome od pacijenata pozli ili doživi infarkt tokom pregleda.

"U tim situacijama ne znam šta bismo mi tu mogli da uradimo i ko bi posle toga bio kriv", pita se dr Tričković.

Direktor RFZO dr Vuksanović, međutim, kaže da je cilj svega ovoga bio da se aparati racionalno koriste jer analize pokazuju da neki magneti stoje isključeni i po nekoliko dana. On naglašava i da je dogovoreno da ukoliko Institutu nedostaju stručnjaci, mogu da koriste usluge lekara iz ustanova odakle se upućuju bolesnici.

"Na Institutu za majku i dete u proseku se obavi oko 424 snimanja na magnetnoj rezonanci za šest meseci, a u Tiršovoj 946. To je znatno manje od standarda, koji je, dok nije ukinut, predviđao da se po jednom magnetu uradi 4.500 snimanja godišnje. S druge strane, imamo veliku listu čekanja, pacijenti čekaju i po devet meseci. Dogovor je bio da kada se sva deca pregledaju preostalo vreme može da se iskoristi za starije bolesnike", kaže dr Vuksanović za "Blic".

U Srbiji na hiljade pacijenata čeka pregled na magnetnoj rezonanci. Samo za snimanje u KBC "Bežanijska kosa" čeka se četiri, a u KCS oko devet meseci.

"To što smo prihvatili da magnetnu rezonancu radimo starijim pacijenata ne znači da možemo da rešimo problem lista čekanja", kaže za "Blic" dr Ida Jovanović, direktorka Univerzitetske klinike u Tiršovoj.

"Tek u večernjim satima možemo da primimo bolesnike, ali to je izuzetno mali broj ljudi. Svega desetak nedeljno. I zbog toga desilo da se i kod nas napravila lista čekanja za magnet kičme. Sada se već zakazuje za jun sledeće godine", ističe dr Jovanović.

Ona navodi da razume razlog zbog čega dr Dragutin Tričković, direktor Instituta za majku i dete, negoduje. "Institut nema iste uslove kao Tiršova. Oni nemaju stručnjake za magnet. Ova ideja im je nametnuta, ali bez bilo kakve potrebe", zaključuje dr Jovanović.