Izvor: Bliconline

Mališani rođeni do 1. marta 2004. koji nisu spremni za školsku klupu trebalo bi da sačekaju narednu školsku godinu.

Ilustrativan je primer Novog Sada u kome roditelji više od stotinu mališana odbijaju da ih upišu u prvi razred jer su saglasni sa ocenom psihologa o nedovoljnoj spremnosti za tako ozbiljne obaveze. Aktuelni zakon nalaže da svi koji su rođeni do 1. marta 2004. moraju u septembru krenuti u školu, ali školskim upravama već dve nedelje stižu zahtevi roditelja za odlaganje upisa.


- Posle testiranja mog deteta, školski psiholog i pedagog su dali potvrdu da je spreman za školu, ali su mi nagovestili da bi za njega bilo bolje da sačeka još jednu godinu. I sam znam da sa šest i po godina moje dete nije emotivno zrelo. Primoravanje dece da nespremna idu u školu šteti pre svega samoj toj deci - kaže Marko B., jedan od roditelja.


Po rečima pedagoga, u školama ima mnogo dece koja nisu spremna za tako kapitalan korak kao što je polazak u prvi razred. Pedagog Živka Zavođa naglašava da su to u svakom smislu zdrava deca kojoj nije potreban poseban program rada, samo nisu sazrela za školske klupe.


- Imamo loš zakon i deci se mora dati još ta godina dana da sazreju, ojačaju i spreme se za velike obaveze. Roditelji ne žele da ih upišu jer nisu prošla kroz pripremnu grupu u vrtiću i neće se uklopiti u školski režim. Tokom testiranja mnogo je izuzetno uplašenih mališana i moramo da pozivamo roditelje da ih umire. Očigledno je da su nespremni. Mi smo izdali dosta potvrda deci koja nisu spremna, ali sada one neće važiti jer će morati da prolaze posebne komisije da bi odložili upis - ističe Zavođa, inače pedagog u novosadskoj Osnovnoj školi "Đorđe Natošević".


U komisiji su psiholog, pedagog i socijalni radnik koji će da utvrde koja deca imaju teškoće da prate redovnu nastavu, a nije potrebno da budu upućena u škole za decu sa posebnim potrebama.


Dakle, mišljenje stručnjaka je presudno, a njihovo iskustvo u radu sa decom potvrđuje šta mališane nespremne za školu može da snađe. Psiholog Dijana Plut, saradnik Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kaže da su roditelji sa pravom zabrinuti.


- Prvi razred u našim školama potpuno je neprilagođen potrebama i nivou te dece. Škole nemaju učionice u kojima deca mogu da budu pokretna jer im je statičnost veliki problem, a nedovoljno je prilagođen i sam izgled škola, način i sadržaj rada, tako da je veliki napor deci da se tome prilagode - kaže Plut.


Na pitanje kako nedovoljno zreli mališani prolaze u školskim klupama, Plut kaže da je za tu decu problem da poštuju disciplinu, nemirni su, zuje svuda, a imaju problem sa finom motorikom za šta je delotvorno pravilno držanje olovaka i uvežbavanje pravilnog pisanja. Ako učitelj na to ne obraća pažnju, dete će se suočiti sa neuspehom iako tome ničim nije doprinelo.


- Učitelji moraju biti veoma dobro obučeni za vođenje socijalnih odnosa u takvim odeljenjima, da ne bude nasilja, isključivanja iz grupe i drugih bolnih iskustava. Broj sati koje provode u školi preveliki je za taj uzrast i za sve ovo trebalo bi naći rešenje -