U Beogradu se godišnje porodi oko osam hiljada žena, a trudničko bolovanje koristi nešto više od hiljadu. Takođe, razmišlja se i o tome da se na nivou republike dođe do rešenja kako bi se za sve trudnice i porodilje u zemlji obezbedila dodatna sredstva.

Gradonačelnik Jagodine i poslanik u srpskom parlamentu Dragan Marković Palma izjavio je da će u ovom gradu od 1. februara ove godine sve zaposlene žene na trudničkom bolovanju iz budžeta grada dobijati mesečno po 10.000 dinara. Kako je saopšteno iz kabineta gradonačelnika, reč je o nastavku socijalne politike u borbi protiv „bele kuge" koju Jagodina sprovodi poslednjih pet godina. Rečeno je i to da će sve porodice koje dobiju četvrto, peto i više dece dobijati po 200 evra mesečno do punoletstva deteta, a svaki mališan će po rođenju, bez obzira na to koji je po redu, dobijati 200 evra.

I u drugim gradovima u Srbiji postoje slične inicijative, ali ne i novac kojim bi se one sprovele u delo. Gradske vlasti u Pančevu, na primer, smatraju da je ideja beogradskih vlasti odlična. Gradonačelnica ovog grada je, kako kaže, dala nalog finansijskoj službi da ispita mogućnost da se obezbede sredstva za ovu namenu.

Novka Mojić, vojvođanski pokrajinski sekretar za socijalnu politiku i demografiju priprema preporuku svim opštinskim samoupravama u Vojvodini da ispitaju mogućnost i ubuduće razmotre pružanje pomoći ženama na trudničkom bolovanju. Izvršno veće Vojvodine će insistirati na tome da, svuda gde za to postoje mogućnosti, opštine pronađu način da dotiraju „uskraćeni" deo plate.

Ni u Nišu nije predviđena naknada do pune plate ženama koje održavaju trudnoću, ali se, posle beogradske inicijative, razmišlja o tome. Gradski budžet je, kako kažu, „prenapregnut" i „da bi se dalo jednom, mora se oduzeti drugom".

U Upravi za dečju, socijalnu i primarnu zdravstvenu zaštitu navode da bi odluka o pomoći trudnicama morala biti bila akt socijalne brige i populacione politike na nacionalnom nivou.