Zbog različitih načina na koje antibiotici deluju u organizmu, veoma je važno da prilikom njihovog uzimanja slušate uputstva lekara ili apotekara i uzimati ih kako je rečeno - pre ili posle jela, ili na prazan stomak nakon čega ne bi trebalo jesti neko vreme.

Kod većine antibiotika određena vrsta hrane, kao što su alkohol, kalcijum, magnezijum i grejp, je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava, objasnila je Branislava Čilić dr med., specijalista porodične medicine iz Zagreba.

Hrana koju nije dobro konzumirati

Grejpfrut

"Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga su "konkurencija" istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju antibiotik ne može da se razgradi i izluči na vreme čime se (preporučenim redovnim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina leka u organizmu i do toksičnih nivoa, a to može da ima štetne posledice", pojasnila je.

Kalcijum

"Poznato je da kalcijum iz mleka, mlečnih proizvoda i druge hrane koja sadrži kalcijum, ali i lekova koje koristimo u lečenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crevima, to posebno važi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika.

U tom slučaju se ne postiže terapijska doza leka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To može da se izbegne uzimanjem leka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijumom", kaže doktorka.

Ona dodaje i kako sličan učinak ima i hrana sa kiselim ukusom, ali i hrana bogata vlaknima.

Magnezijum

Uzimanje magnezijuma u kombinaciji sa antibiotikom može da smanji apsorpciju leka i tako da on bude manje učinkovit u borbi sa bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata pre ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vreme.

Alkohol

"Ovaj sastojak ne utiče negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lekova pa tako ni sa antibioticima. Posebno ne sa antibiotikom metronidazolom gde može da izazove hipoglikemiju, mučninu, povraćanje, smetnje kod disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju", upozorava dr Branislava Čilić.

Hrana koju je dobro uzimati

"Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom lečenju kako se ne bi pojačavalo delovanje martefarina, a posledica bila neželjeno krvarenje", kaže doktorka.

Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crevna flora na koju antibiotici negativno deluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.

"Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crevima i koje čine mikrobiotu našeg tela. Njihovo smanjenje može da uzrokuje narušavanje ravnoteže crevne flore i dovede do proliva, i rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mlečnih kultura ili tableta", savetuje doktorka.

Doktorka je dodala i da antibiotike treba uzimati sa dovoljno tečnosti (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.

"Antibiotike trebate popiti u tačno određeno vreme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora da postji kontinuitet koncentracije leka u telu kako bi on bio delotvoran", pojašnjava dr Čilić.

Važno je ne uzimati antibiotike na svoju ruku

"Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga kod kuće u kućnoj apoteci ili vam je neko dao, a nije lekar jer mislite da - ako je nekome pomogao, može i vama da pomogne. Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci lekara koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo lečenje", upozorava dr Branislava Čilić. 

"Često se događa da se antibiotikom leče virusne infekcije gornjeih disajnih puteva koje ne reaguju na antibiotike, a čime se razvija otpornost na određene antibiotike. Virusne infekcije se leče ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima i prolaze same od sebe", dodala je.

SAVETI +

- Ne uzimajte duple ili polovične doze propisanog leka zato što vi mislite da vam je to puno ili malo - lekar je taj koji procenjuje propisanu dozu na osnovu znanja, iskustva i edukacije koju ima.

- Lek uzimajte onoliko dugo koliko je propisano - 5, 7,10 dana ili duže ako je potrebno jer svaka infekcija ima propisanu dužina lečenja.

- Ukoliko imate neke neželjene reakcije na antibiotik, konsultujte svog lekara koji će vas uputiti da li ćete prekinuti terapiju ili je nastaviti očekujući da će se nuspojave smanjiti ili nestati (moguće i da će vam savetovati da nastavite sa terapijom smatrajući da korist terapije nadilazi štetu nuspojava).

- Naročito je važno slediti uputstva davanja antibiotika obliku sirupa deci.

- Ukoliko imate bilo kakvu nedoumicu pitajte lekara ili apotekara.