Položaj glave kod novorođenčeta, način na koji beba pokreće ruke i noge, prvi pokušaji podizanja glave, ali i kasnije držanje tela i svakodnevne navike deteta mogu mnogo da nam kažu o njegovom motoričkom razvoju. Upravo zato je važno da roditelji znaju šta treba da posmatraju, ali i kada je pravi trenutak da se obrate dečjem fizijatru.
O pravilnom rastu i razvoju, znacima na koje roditelji treba da obrate pažnju i značaju pravovremenih pregleda razgovarali smo sa prim. dr Biljanom Marjanović, specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije i subspecijalistom dečje fizijatrije u MediGroup PhysioCare centru.
Šta možemo da primetimo već kod novorođenčeta?
Prvi meseci života veoma su važni za motorni razvoj bebe. Kako objašnjava dr Marjanović, roditelji već od rođenja mogu da obrate pažnju na položaj glave, eventualno naginjanje na jednu stranu, asimetriju lica, kao i položaj stopala.
Ukoliko primete nešto neuobičajeno, preporučuje se pregled dečjeg fizijatra kako bi se procenilo da li je potrebno dalje praćenje ili uključivanje vežbi.
Važne su i jednostavne svakodnevne navike. Bebu bi trebalo naizmenično držati na jednoj i drugoj ruci, a tokom dojenja menjati strane. Na taj način podstiče se ravnomerniji položaj i razvoj deteta.
Zašto su prva tri meseca posebno važna?
Pojedine promene mogu biti samo prolazna faza, ali kada određeni položaj ili asimetrija traju, važno je da ih proceni stručnjak.
Tortikolis, odnosno naginjanje glave na jednu stranu povezano sa skraćenjem ili spazmom sternokleidomastoidnog mišića, kao i metatarsus varus, deformitet stopala, mogu nastati usled položaja bebe još tokom intrauterinog razvoja.
Upravo zato je značajno da se ovakva stanja prepoznaju na vreme.
„Ovi deformiteti se najlakše koriguju u prva tri meseca života. Kada je potrebno, sa vežbama se počinje uz terapeuta, a veoma je važno i da roditelji budu obučeni kako bi odgovarajuće vežbe mogli da sprovode i kod kuće“, objašnjava dr Marjanović.
Kako prepoznati odstupanja u motoričkom razvoju?
Određena odstupanja mogu da se uoče veoma rano. Na primer, ukoliko kod bebe od približno tri meseca prilikom podizanja glava značajno zaostaje za trupom, može biti potrebno dodatno stimulisanje motoričkog razvoja.
Kod novorođenčadi pažnja se obraća i na tonus mišića. Ako se pri pasivnom pokretanju ruku oseća izražen otpor ili beba teško opruža ruke u laktovima, stručnjak može proceniti da li postoji povišen tonus i preporučiti odgovarajuće tehnike relaksacije, masažu i vežbe.
Cilj nije da roditelji sami postavljaju dijagnozu, već da na vreme prepoznaju signal zbog kojeg bi trebalo potražiti stručno mišljenje.
Bosonogo dete nije samo simpatičan prizor
Kada dete počne da se uspravlja i hoda, roditelji često posebnu pažnju posvećuju obući. Međutim, dr Marjanović ističe i značaj hodanja bosih stopala.
Kretanje bez obuće, kada su uslovi za to bezbedni, omogućava prirodnu stimulaciju stopala i doprinosi njihovom pravilnom razvoju. Svodovi stopala formiraju se tokom detinjstva, sve do približno 12. godine, pa je važno omogućiti detetu dovoljno prirodnog kretanja.
Boravak napolju, igra, različite podloge i fizička aktivnost imaju značajno mesto u zdravom razvoju lokomotornog sistema.
Telefon, dugo sedenje i malo kretanja menjaju držanje dece
Sa odrastanjem se menjaju i izazovi. Danas su to sve češće višesatno sedenje i korišćenje telefona i drugih uređaja.
Dugotrajno gledanje u telefon može doprineti bolovima u vratu, pogrbljenom položaju i pojačanoj kifozi, dok dugo sedenje bez dovoljno fizičke aktivnosti dodatno utiče na posturu.
Period intenzivnog rasta je sam po sebi faktor rizika za nastanak posturalnih problema, pa kombinacija ubrzanog rasta, nedovoljnog kretanja i nepravilnog položaja tela može vremenom doprineti razvoju deformiteta.
Zato je mnogo važnije formirati dobre navike pre nego što se pojave tegobe.
Pet jednostavnih navika koje roditelji mogu da podstiču
Recept za zdraviji razvoj ne mora biti komplikovan. Dr Marjanović savetuje roditeljima da od najranijeg uzrasta podstiču dete na što više prirodnog kretanja.
Dobro je da deca, kada je moguće i bezbedno, budu bosa, da što više vremena provode u igri i prirodi, a što manje uz telefone i druge ekrane. Sedenje u turskom sedu, plivanje, a kasnije i druge fizičke aktivnosti mogu doprineti pravilnom razvoju.
Jednako je važno i redovno stručno praćenje.
Tokom prve godine života dinamika kontrola zavisi od razvoja i procene lekara, a kod dece kod koje postoji potreba za praćenjem pregledi mogu biti na dva do tri meseca. Kasnije, tokom perioda intenzivnog rasta i razvoja, preporučuju se redovne kontrole kod dečjeg fizijatra, najčešće jednom godišnje ili prema individualnoj preporuci.
Pravovremena procena može da napravi veliku razliku
Roditelji najbolje poznaju svoje dete i upravo oni često prvi primete da beba uporno okreće glavu samo na jednu stranu, drugačije koristi jednu ruku ili nogu ili da se njeno držanje promenilo tokom rasta.
U MediGroup PhysioCare centru, pregled dečjeg fizijatra omogućava procenu motoričkog i posturalnog razvoja deteta, prepoznavanje eventualnih odstupanja i, kada je potrebno, pravovremeno uključivanje individualno prilagođenih vežbi i terapije.
Posebno u najranijem uzrastu, kada se telo intenzivno razvija, rana reakcija i pravilno usmerena stimulacija mogu značajno doprineti tome da dete ostvari svoj puni motorički potencijal. Zato pregled ne treba posmatrati samo kao odgovor na već nastali problem, već i kao važan deo praćenja zdravog rasta i razvoja deteta.