- Često se smatra da je najstarije dete najodgovornije, srednje najprilagodljivije, a najmlađe često avanturističkog duha.
- Redosled rođenja može donekle da utiče na oblikovanje karaktera, ali nije presudan.
Da li je odgovorno najstarije dete, miroljubivo srednje ili slobodoumni najmlađi član porodice? Mnogi odrastaju uvereni da njihovo mesto među braćom i sestrama otkriva nešto o njihovom karakteru i utiče na samopouzdanje, ali i odnose s drugima.
Ipak, Ketrin Kar, autorka knjige koja se bavi složenim odnosima između braće i sestara, ističe da redosled rođenja može da utiče na oblikovanje identiteta, ali ga nikada ne određuje u potpunosti.
Najstarije dete uvek se oseća zapostavljeno
"Dinamika odnosa među braćom i sestrama gotovo je beskrajno složena", rekla je Kar za Newsweek. "Prvorođeno dete uvek će biti prvo i često će se osećati zapostavljeno dolaskom nove dece. Najmlađe će, pak, uvek biti poslednje i stoga nikad neće biti 'svrgnuto s trona' na isti način. Beskrajno je zanimljivo to analizirati."
Stereotipi nisu sudbina
Kad je reč o samom redosledu rođenja, Kar naglašava da on nije sudbina. Velik deo onoga što "znamo" o toj temi potiče od austrijskog psihoterapeuta Alfreda Adlera, koji je smatrao da su prvorođeni savesni i opterećeni odgovornošću, najmlađa deca sklona riziku i šarmantna, a srednja prilagodljiva, ali i nesigurna.
Iako su ti stereotipi duboko ukorenjeni u popularnoj kulturi, Kar ističe da su nedovoljni za objašnjenje stvarnog razvoja braće i sestara, čak i ako u sebi nose zrno istine.
Važnost okoline i razlikovanja
"Važno je koliko se vremena naši životi preklapaju u istom okruženju, kao i koje sve sile deluju u tom okruženju", pojasnila je. "Velika razlika u godinama, na primer, značiće da mlađe dete odgajaju mnogo stariji i umorniji roditelji, koji u trenutku njegovog dolaska možda imaju znatno manje vremena i novca, ili pak znatno više. Vode u kojima plivaju braća i sestre uvek su drugačije."
Jednako je važna i teorija diferencijacije koju je razvila psihološkinja Frensis Fjuks Šahter. Prema njoj, deca aktivno stvaraju različite identitete kako bi smanjila međusobno takmičenje i osećala se jedinstvenima. Ako je jedno dete "akademski tip", drugo se može okrenuti kreativnosti ili humoru. S vremenom te uloge postaju deo njihovih međusobnih odnosa, ali i odnosa s roditeljima.
U foto-galeriji pogledajte i najlepše citate o porodici:
BONUS VIDEO:
Izvor: index.hr/Yumama