Hepatits može da se dobije bilo kad, pa i u trudnoći. Ako žena zna da ima hepatitis (žuticu) ili se on otkrije tokom trudnoće, najveća briga tada nastaje kako će ta bolest da utiče na trudnoću i nerođenu bebu. U većini slučajeva, trudnoća ne pogoršava sam tok bolesti, niti ga znatnije produžava

Hepatitis (jetra - lat. hepar) je pojam koji označava infekciju i upalu jetre. Upala jetre nastaje kao posledica virusne infekcije, koju izaziva virus hepatitisa. Saznanje da ste oboleli od virusnog hepatitisa, ili da ste nosilac virusne infekcije - najblaže rečeno nije prijatno, a može da bude i šokantno. Uobičajeno je da samo osoba sa kojom ste u bliskom kontaktu (vaš partner) ide na testiranje za virus hepatitisa. Presudan je tip virusne infekcije kojim je jetra zahvaćena.

Postoje tri najvažnija tipa virusne infekcije, koji su označeni velikim slovima A, B i C.

1. Kako se dobija zarazna žutica?

Hepatitis A je najčešća virusna infekcija jetre i spada u kontaktne infekcije. Poznata je i kao infekcija prljavih ruku. Zarazna žutica može da se širi zagađenom vodom - kada dolazi do masovnih epidemija, direktnim kontaktom sa zaraženom osobom ili kliconošom, kao i osobom koja priprema hranu a zaražena je ili kliconoša. Žutilo beonjača i kože, uz povišenu telesnu temperaturu, tipično je za hepatitis, mada do upale može da dođe i bez pojave žutice.

2. Ko je kliconoša?

To je osoba koja je prebolela upalu jetre, ali je i dalje nosilac virusa - koji se putem žuči i stolice izbacuju u spoljašnju sredinu. Nečistim rukama ili drugim kontaktom, prenose se virusi na druge osobe.

3. Koje osobe su najugroženije kada je u pitanju ova bolest?
Radnici u čistoći, medicinsko osoblje, svi koji rade sa decom i bebama, uključujući previjanje i menjanje pelena.

4. Kakve su posledice za obolele?

Hepatitis A ne izaziva dugotrajne probleme sa jetrom, ali se svim osobama koje potencijalno mogu da budu izložene ovoj infekciji preporučuje ili, čak, i propisuje obavezna vakcinacija. Takođe postoji preporuka za vakcinisanje pre putovanja u slabije razvijene zemlje, gde higijenski standardi nisu odgovarajući.

5. Šta je karakteristično za hepatitis B?

Virus hepatitisa B se prenosi putem krvi sa zaražene na zdravu osobu. Ova infekcija može da se prenese preko nesterilnih igala i instrumenata, prilikom tetovaže ili pirsinga, nepažnjom pri rukovanju sa upotrebljenim iglama, ili tokom operacija bilo koje vrste. Može da se prenese putem pljuvačke ili seksualnim putem kada se ne koristi kondom. Hepatitis B može da izazove dugotrajne probleme sa jetrom. Vakcina je na raspolaganju, a pojedine zemlje kao što je Australija - već rutinski vrše vakcinaciju dece, i to od šest meseci starosti.PageBreak

6. Šta karakteriše hepatitis C?

On se isključivo prenosi putem krvi zaražene osobe. Ne prenosi se pljuvačkom, a veoma retko može da se prenese seksualnim kontaktom. Infekcija virusom hepatitisa C može da se prenese zajedničkom upotrebom igala i špriceva, tetovažom ili bodi pirsingom sa nesterilnim instrumentima, ili nepažnjom onih koji se pri vršenju tih radnji ubodu i tako dođu u kontakt sa krvlju zaraženih osoba. Na žalost, do sada nije napravljena vakcina koja bi omogućila zaštitu protiv virusnog hepatitisa C.

7. Da li infekcija može da se širi a da ljudi nisu svesni da to čine?

Poslednjih godina su otkriveni dodatni tipovi virusnog hepatitisa, koji su označeni velikim slovima E, D i G, ali  još uvek se ne rade rutinski testovi na njih. Sve virusne infekcije jetre ne dovode obavezno do pojave simptoma koji bi ukazivali na upalu jetre. Postoje mnogi ljudi koji su nosioci virusa i mogu da šire infekciju, a da pri tome sami nemaju nikakve znakove bolesti. Različiti tipovi virusa se na razne načine mogu prenositi sa osobe na osobu.

8. Kako deluje trudnoća na ovu bolest, a kako bolest na trudnoću?

Ako žena zna da ima hepatitis (žuticu) ili se on otkrije tokom trudnoće, najveća briga tada nastaje kako će ta bolest da utiče na trudnoću i nerođenu bebu. U većini slučajeva, trudnoća ne pogoršava sam tok bolesti, niti ga znatnije produžava. Izuzetno, retki tipovi hepatitisa E mogu da se pogoršaju tokom trudnoće. Taj tip hepatitisa je veoma sličan hepatitisu A. Nerođena beba retko ima nekih posledica ukoliko majka ima hepatitis. Ponekad, naročito pri kraju trudnoće, može da dođe do infekcije bebe, ili po njenom rođenju, kao i prvih godina života. Prenos virusa kojim je majka zaražena - na bebu, retko se dešava, ali ta mogućnost raste ako je majka inficirana neposredno pre začeća ili u toku same trudnoće. To se u prvom redu odnosi na hepatitis izazvan virusom C.

9. Do kojih posledica može da dovede pojava ove bolesti u trudnoći?

Kod oko pet-šest odsto trudnica sa hepatitisom nastaju žučni kamenci, čije prisustvo može da se manifestuje bolovima ili žuticom. Ponekad je potrebna operacija - što je u praksi veoma retko, ali nije isključeno. Takođe može da dođe do zastoja žuči (holestaza), kada se javlja izraziti svrab ruku i stopala, koji može da bude nesnosan. Takođe, vrlo retko se događa da hepatitis u trudnoći  uzrokuje stanje akutne masne jetre. Ono može da bude veoma ozbiljno, čak da dovede do završetka trudnoće pre vremena.

10. Kakav je postupak kod trudnica sa hepatitisom?

Trudnica koja ima hepatitis ili je nosilac virusa (kliconoša), podvrgava se redovnim testovima kojima se utvrđuje funkcionalno stanje jetre. U zavisnosti od nalaza testova - da li vrednosti miruju ili rastu, rade se funkcionalne probe jetre - i to svakih par meseci, mesečno ili nedeljno.

11. Da li se, inače, u trudnoći menjaju te vrednosti?

Treba istaći da je u trudnoći očekivano da su alkalne fosfataze povišene tri do četiri puta, jer ih dodatno proizvodi posteljica. U slučaju oboljenja, one će da rastu, a normalne vrednosti za žene su od 10-32 U/L. Žene sa hepatitisom moraju da se tretiraju na isti način kao i sve druge trudnice, uz sve mere predostrožnosti - koje se, inače, primenjuju tokom trudnoće, trudova, porođaja i babinja. Isti je postupak kod svih trudnica koje se podvrgavaju carskom rezu. Samo porodilje sa hepatitisom A i njihove bebe moraju da budu u izolaciji, u bolničkim uslovima.

Tekst: Prim. mr. sci. dr Dragoslav Lekić, ginekolog-akušer