Trudnoća traje 40 nedelja (280 dana), ali ovo računanje počinje od prvog dana vaše poslednje menstruacije. Iako trajanje ciklusa varira od žene do žene, prosek je 28 dana, pa se smatra da je do začeća došlo 14 dana nakon prvog dana poslednje menstruacije. To znači da se gestacijska starost računa počev od tog dana.

Dakle, kada vam doktor kaže da ste trudni osam nedelja, bebina gestacijska starost je zapravo šest nedelja.

2. nedelja

Početkom ove nedelje (oko 14. dana ciklusa) dolazi do ovulacije. Jedna jajna ćelija izbija iz folikula i nastavlja da se kreće iz jajnika kroz jajovod. Tokom narednih 12 do 24 sati, jajna ćelija može da bude oplođena ukoliko dođe do sjedinjavanja sa jednim od 250 miliona spermatozoida koliko se obično ejakulira. Samo oko 400 spermatozoida će da "preživi" naporan desetosatni put ka jajnoj ćeliji (spermatozoidi "plivaju" kroz vaginu sve do grlića materice, potom kroz jajovod, i tek tada dolaze do svog cilja), a samo jedan će uspeti da probije spoljašnju membranu i oplodi jajnu ćeliju.

Kada dođe do oplodnje, jajašce i spermatoziod se sjedinjuju i formiraju ćeliju koja se naziva zigot. Zatim se ona deli, kako bi se formirali placenta i embiron. Tim ćelijama je potrebno oko četiri dana da stignu u matericu, a do sedmog dana - grupa ćelija koja se zove blastocist, integriše se u zid materice.

3. nedelja

Nakon oplodnje, ćelije koje će se razviti u bebu - brzinski se umnožavaju. Blastocist će da se ugnezdi u zid materice, a deo njega - koji će kasnije da se razvije u placentu, počinje da proizvodi trudnički hormon hCG. On daje signal vašim jajnicima da prestanu da proizvode jajne ćelije i počnu sa povećanom proizvodnjom estrogena i progesterona, hormona koji su odgovorni za pravilno očuvanje trudnoće. Upravo zahvaljujući hCG hormonu, uz pomoć testa se utvrđuje da li je žena ostala u drugom stanju.

Istovremeno počinje da se stvara amnionska tečnost, koja će u narednim nedeljama da štiti vašu bebu. U ovom periodu, blastocist dobija kiseonik i nutrijente preko primitivnog cirkulacijskog sistema, koji se sastoji od malecnih tunela - oni spajaju plod sa krvnim sudovima zida materice. Počinje da se razvija placenta, koja će tek krajem naredne nedelje da preuzme zadatak ishranjivanja embriona.

4. nedelja

Označava početak embrionalnog perioda. Od ovog trenutka, pa u narednih deset nedelja, razviće se svi bebini organi. Ovo je najosetljiviji period razvoja, jer sve može da utiče na razvoj embriona. On je veličine zrna maka (oko jedan milimetar), a ćelije obrazuju dva sloja: epiblast i hipoblast, iz kojih će se razviti svi organi i delovi tela.

Placenta, koja je počela da se razvija, sastoji se iz dva sloja. Ona će polako početi da snabdeva embrion kiseonikom i nutrijentima, i to krajem ove nedelje, baš kada neki organi počnu da funkcionišu.

5. nedelja

Embrion se sve brže razvija. Ove nedelje je veličine semena susama (nešto veći od jednog milimetra), i ni najmanje nije nalik ljudskom biću. Sastoji se iz tri sloja, iz kojih će kasnije da nastanu sva tkiva i organi.

Iz prvog sloja počinje da se razvija neuralna cev, iz koje će se kasnije razviti mozak, kičmena moždina, nervi... Ovaj sloj je odgovoran i za stvaranje kože, kose i noktiju.

Drugi sloj je zaslužan za razvoj srca, koje u ovoj nedelji počinje da se deli na komore, a počinje da se formira i cirkulacijski sistem. Takođe, polako se formira tkivo koje će kasnije da predstavlja mišiće i kosti.

Iz trećeg sloja će se formirati bebina pluća, creva, urinarni sistem, jetra i pankreas.PageBreak

6. nedelja

Počinju da se formiraju nos, usta i uši. Srce počinje da kuca, i to od 100 do 160 puta u minutu - skoro dva puta brže nego srce odraslog čoveka. Krv počinje da cirkuliše kroz telo. Stvara se hipofiza, kao i mozak, mišići i kosti.

Beba je sada dugačka oko šest milimetara, a njenu veličinu možemo da poredimo sa zrnom sočiva.

7. nedelja

Razvijaju se šake i stopala, koje u ovoj fazi liče na vesla. Beba se i dalje smatra embrionom. Ima mali rep - koji je, zapravo, produžetak repne kosti, a nestaće za par nedelja. To je jedino što će vremenom da se smanji, jer će svi ostali delovi tog majušnog bića samo da rastu. Beba je udvostručila svoju veličinu od prošle nedelje.

Sada je dugačka oko deset milimetara, odnosno velika je kao plod borovnice. Sve više liči na ljudsko biće. Počinju da se primećuju kapci i malene vene. Rastu obe moždane hemisfere. Pupčana vrpca se sastoji iz dva odvojena krvna suda, koji imaju zadatak da donose i odnose kiseonik i hranljive materije do malog tela, i od njega.

8. nedelja

Naziru se prstići na rukama i nogama, kapci prekrivaju oči, disajne cevi spajaju grlo sa plućima, a rep je jednostavno nestao.

Nervne ćelije se granaju i međusobno povezuju. Beba je sada veličine zrna pasulja -dugačka oko 22 milimetra i teška oko tri grama. Konstantno se pokreće, iako vi to još uvek ne možete da osetite.

9. nedelja

Vaša beba je dugačka oko 30 milimetara (otprilike veličine zrna grožđa), a teška je jedva pet grama. Sve više liči na ljudsko biće. Najvažniji delovi tela su već formirani, ali u narednim mesecima će da prođu kroz mnogo promena, kako bi se njihove funkcije dovele do perfekcije. Završeno je formiranje srčanih komora i pretkomora.

U bebinim desnima počinju da se formiraju „pupoljčići“ onog što će kasnije da budu zubići. Sve više se razvijaju organi, mišići i nervi. Sada je došlo i do razvoja polnih organa, ali čak ni uz pomoć najboljeg ultrazvuka nije moguće videti kog pola je beba. Oči su kompletno formirane, mada su kapci čvrsto sklopljeni i neće se otvoriti u narednih 27 nedelja. Sve više se jasno vide usta, nos i nozdrve. Placenta je dovoljno razvijena i polako preuzima proizvodnju neophodnih hormona. Beba će sve više da dobija na težini.PageBreak

10. nedelja

Iako je beba dugačka svega oko 40 milimetara i teška manje od osam grama, najkritičniji deo razvoja je završen. Počinje takozvani fetalni period, u kom dolazi do sve bržeg razvoja i sazrevanja svih tkiva i organa.

Fetus se, inače, često naguta amnionske tečnosti. Vitalni organi, kao što su bubrezi, mozak, jetra i creva, nalaze se na svom mestu i počinju da funkcionišu. Ipak, njihov razvoj još nije završen. Uočljivi su noktići na bebinim rukama i nogama, a njeno telo oblažu sitne dlačice.  Udovi sada mogu da se savijaju. Beba je sasvim sklupčana, a nožice su joj savijene uz telo. Koža je providna i kroz nju se nazire kičma. Čelo je dosta ispupčeno jer se mozak brzo razvija, ali to je samo privremeno. U narednim nedeljama, beba će ponovo da duplira svoju težinu.  

11. nedelja

Beba je dugačka između 45 do 60 milimetara, a teška oko osam grama. Skoro je potpuno formirana. Njene ručice će uskoro da se otvaraju i zatvaraju, formirajući pesnicu.

Proteže se i "šutira", a pokreti su joj toliko lagani da sve izgleda kao usporeni film. Kako bude rasla, pokreti će bivati sve češći i brži. U ovom periodu je formirana i dijafragma, tako da beba može i da štuca.

12. nedelja

Sada je najizraženiji razvoj refleksa. Uskoro će bebine šake početi da se skupljaju i šire, nožni prsti da se savijaju, mišići očiju da se stiskaju, a ustima će da pravi pokrete kao da sisa. Unutrašnji organi su veoma porasli, a bubrezi izbacuju urin u bešiku. Istovremeno, nervne ćelije se brzinski umnožavaju, a u mozgu formiraju sinapse (veze između nervnih ćelija).

Oči, koje su do sada bile na spoljnim stranama lica, pomerile su se ka prednjem delu glave, a uši su upravo tamo gde treba da budu. Beba je dugačka nešto više od 65 milimetara, a teška oko 14 grama. Prstići na rukama i nogama su se razdvojili, dok kosa i nokti nastavljaju da rastu.

13. nedelja

Na jagodicama prstiju je formiran otisak. Vene i organi su sada jasno vidljivi, a celo telo pokušava da sustigne veličinu glave, koja čini trećinu ukupne bebine veličine. Kod beba devojčica, već je formirano više od dva miliona jajnih ćelija. Beba je dugačka skoro 76 milimetara, a teška oko 28 grama.