Pošto vam od srca želimo što više uživanja i opuštenih dana u trudnoći, obratili smo se dr Brigiti Lepeš-Bingold, specijalisti ginekologu-akušeru na Poliklinici za pružanje usluga iz oblasti ginekologije i akušerstva, interne medicine i dermatologije "Prim. dr Marić" iz Novog Sada, koja nam je odgovorila na neka svakodnevna pitanja vezana za "drugo stanje".

Kakvu promenu trudnoća predstavlja za ženu?

- Trudnoća je stanje koje u svakoj ženi izaziva splet različitih osećanja - sa jedne strane sreću, radost i uzbuđenje, a sa druge strah i neizvesnost. To more osećanja nije izazvano samo psihičkim stanjem, nego i fizičkim promenama u organizmu. One su uzrokovane ubrzanjem metabolizma, kao i krvotoka, koji omogućava nesmetano funkcionisanje posteljice, a time rast i razvoj ploda. Zbog svega navedenog, partner je prvi koji mora da bude ženin glavni oslonac i podrška.

Kakva ishrana se preporučuje?

- U prva tri meseca trudnoće, kod većine žena se javlja mučnina i povraćanje, pa se savetuje češće uzimanje manjih količina hrane, i to one koja je lako svarljiva. Tečnost treba unositi povremeno, takođe u manjim količinama. U tom periodu, trudnici se prepušta odabir hrane koja joj prija. Nakon prestanka gastrointestinalnih tegoba, preporučuje se hrana bogata belančevinama - mleko, jaja, meso i riba, kao i manje količine ugljenih hidrata. Treba izbegavati testo, hleb, slatkiše i dimljene proizvode.

Veoma je značajno unositi veće količine svežeg voća i povrća. Ukratko rečeno, ishrana u trudnoći bi trebalo da bude najpribližnija preporukama za zdravu ishranu uopšte.

Kakav treba da bude izbor garderobe i obuće?

- U prvim mesecima, trudnica ne mora da menja garderobu. Treba da se oblači onako kako se najbolje oseća, znači - kao i u periodu pre trudnoće.

Međutim, kada počne vidljiv rast trbuha, preporučuje se komotna, meka odeća, koja se lako održava - kako bi bila čista, što je izuzetno važno.

U trudnoći može da dođe do lakog otoka donjih ekstremiteta, pa i obuću treba prilagoditi postojećem stanju. Štikla ne bi smela da bude viša od četiri centimetra.PageBreak

Koje kućne poslove sme da radi trudnica i kako da se ponaša tokom svakodnevnih aktivnosti?

- Zbog naglog povećanja trbuha i opterećenja kičmenog stuba, trudna žena je malo nestabilnija, pa su česte povrede i padovi, čak i prilikom uobičajenih aktivnosti. Zato treba da bude oprezna, da se kreće sporije, i da razmišlja o svakom narednom koraku. Sve zdrave trudnice smeju da obavljaju lakše kućne poslove. Ne preporučuje se usisavanje, a penjanje na merdevine i stolice treba izbegavati, jer to može da dovede do pada, a samim tim i do povreda.

Do kog perioda trudnoće se preporučuje odlazak na posao?

- Žena može da radi do 36. nedelje trudnoće. Ali, to se ne odnosi na noćni ili težak fizički rad, koje treba "ukinuti" već na početku trudnoće. S obzirom da je cirkulacija ubrzana, prisutno je češće zamaranje tokom svih devet meseci. Zato posao treba prilagoditi drugom stanju: praviti češće pauze za odmor, pri čemu odmor podrazumeva ležanje ili sedenje sa blago uzdignutim nogama (kolena treba saviti pod uglom od 45 stepeni).

Kakav treba da bude socijalni život trudnice? Koliko sati sna se preporučuje?

- Zdrava trudnica može i treba da nastavi sve aktivnosti koje je imala i pre trudnoće: da se druži sa prijateljima, šeta, čita omiljene knjige, ali i stručnu literaturu u vezi trudnoće, porođaja, nege i vaspitanja bebe... Ukratko, da uživa u svojoj trudnoći! Inače, poželjno je osam do deset sati sna.PageBreak

Šta je sa seksualnim odnosima?

- Do 34. nedelje trudnoće, seksualni život može da protiče uobičajeno, uz prilagođavanje povećanom trbuhu. Nakon toga, do porođaja se ne preporučuju seksualni odnosi - zbog povećane mogućnosti pojave kontrakcija, a sledstveno tome i prevremenog porođaja.

Kako buduća mama treba da se priprema za  porođaj?

- Na početku trudnoće, žena treba da od stručnjaka dobije informacije o toku graviditeta, kao i o tome kako da se ponaša, šta treba da radi. To će joj omogućiti psihičko prihvatanje trudnoće, a eventualne poteškoće koje se javljaju - za nju će postati očekivani, sastavni deo svakodnevice. Jer, strah od nepoznatog je normalan, zato svaku nejasnoću i zabludu treba razjasniti. Na taj način će žena steći saznanja o porođaju i babinjama (periodu po rođenju bebe).

Idealno bi bilo da buduća majka već od prvih dana bude uključena u program škole za trudnice. Kod nas je to, nažalost, organizovano tek u trećem trimestru. Sa fizičkim vežbama, trudnica treba da počne što ranije. Prevashodno sa vežbama koje ojačavaju mišiće leđa, jer će rastom stomaka ta grupa mišića biti najviše izložena opterećenju. Pri tome, ne treba zanemariti ni druge grupe mišića, jer je porođaj jedan od najtežih fizičkih napora za organizam. Zato je dobra kondicija neophodna!

Pred sam kraj trudnoće, za žene je korisno da nauče vežbe disanja, relaksacije i napinjanja. Takođe, u tom periodu od stručnih lica treba da saznaju kako se odvija porođaj i šta svaku trudnicu čeka u porodilištu.

Nadamo se da smo vas ovim tekstom ohrabrili i dokazali vam da se svakodnevica jedne trudnice ne razlikuje mnogo od svakodnevice pre trudnoće. Uz smirenost i podršku partnera i okruženja, dobru informisanost i redovnu konsultaciju sa stručnim licima, uživaćete u svakom danu. Srećno!

Tekst priredila Jasna Grizer