Nedostatak novca je na vodećem mestu, ali tu su i emotivni problemi, kao i neprijatnosti izazvane nedovoljnim razumevanjem okoline. Koja muka je veća - stara je tema, za koju još uvek nije izmišljena mera. Ipak, i u aktuelnom "trenutku", za koji retko pronalazimo pozitivne atribute, određena pomoć ipak postoji.

Samohrani roditelji su svojevrsni heroji. Nepodeljena odgovornost, istrajnost, samostalno rešavanje egzistencijalnih i emotivnih problema, nerazumevanje, nepravde, i mnogo sličnog - čine život koji nije iz mašte, ali koji ovi roditelji dosledno vode zbog ljubavi prema svojoj deci. Reč je o vrlini.
Ne postoji precizna evidencija o broju samohranih roditelja u našoj zemlji, a interesantno je da domaći Zakon o porodičnim odnosima ne poznaje termin "samohrani roditelj", već pojam "samostalnog vršenja roditeljskog prava". Jedini podatak koji otvara temu o broju samohranih roditelja je cifra od 39.317 jednoroditeljskih porodica koje ostvaruju pravo na dečji dodatak, odnosno 60.634-oro dece koja dobijaju ovu vrstu materijalne pomoći od Ministarstva za rad i socijalnu politiku.

(Ne)prihvatanje različitosti

Samohrani roditelji u savremenom društvu su učestala kategorija - koju, izgleda, i dalje prihvatamo kao bitno drugačije. Samohrane majke, kojih je više nego samohranih očeva, kažu da se okolina prema njima odnosi različito. Muška populacija ih uglavnom doživljava kao "slobodne zone", ili ortački, dok se - nepojmljivo, u stavovima drugih žena očitava prezir. Da li zbog projekcije da je samim ženama "dozvoljeno sve", zato što ih vide kao potencijalnu opasnost ili, jednostavno, kao one koje nisu uspele u životu? 
Oslanjanje na primarnu porodicu, svojstveno našoj kulturi, jeste dragocena podrška i pomoć, ukoliko postoji. Kada je reč o institucionalizovanoj pomoći, grubo podeljeno - postoje tri nivoa. Prva dva dolaze od države, a treći podrazumeva samoinicijativno organizovanje, odnosno udruženja samohranih roditelja.

PageBreak

Uvećan dečji dodatak

Svaki grad, odnosno opština ima službu dečje zaštite u okviru uprave koja donosi rešenja o zahtevima građana sa prebivalištem na teritoriji te opštine.
Samohrani roditelji, ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uslove, mogu da ostvare pravo na uvećan dečji dodatak, i to podnošenjem zahteva opštinskoj - gradskoj upravi dečje zaštite u mestu prebivališta. Uz zahtev se

Centri za socijalni rad samohrane roditelje ne evidentiraju kao posebnu kategoriju korisnika, već kao i sve druge građane, koji mogu da ostvare prava iz oblasti socijalne zaštite ukoliko ispune određene uslove

prilaže potrebna dokumentacija, a rešenje o zahtevu se donosi u roku od 30 ili 60 dana, ukoliko je potrebno da se utvrde dodatne činjenice.
Za potrebe ostvarivanja prava na uvećan dečji dodatak, koji je definisan Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom, uveden je pojam samohranosti, i odnosi se na jednog roditelja koji brine o detetu ili deci samostalno, bez pomoći drugog roditelja. Ukoliko je alimentacija određena, a ne isplaćuje se, ona se ipak računa u prihode, i samohrani roditelj mora da dokaže da je drugi roditelj ne isplaćuje. Cenzus za samohrane roditelje je 8.335 dinara do oktobra, kada sledi novo usklađivanje. Redovan iznos dečjeg dodatka je 2.205,86 dinara za jedno dete, a uvećan iznos je veći za 30 odsto. Ako u porodici ima više dece, iznos se ne menja u odnosu na red rođenja deteta.

Centri za socijalni rad

Centri za socijalni rad samohrane roditelje ne evidentiraju kao posebnu kategoriju korisnika, već kao i sve druge građane, koji mogu da ostvare prava iz oblasti socijalne zaštite ukoliko ispune određene uslove. Prava i usluge se obezbeđuju iz budžeta Republike Srbije, i jednaka su za sve građane Srbije, bez obzira na mesto prebivališta. Svaka lokalna samouprava, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama zajednice, može da obezbedi dodatnu podršku.
U zavisnosti od potreba, samohrani roditelji mogu da ostvare pravo na novčanu socijalnu pomoć, jednokratnu pomoć, dodatak za pomoć i negu drugog lica, uvećan dodatak za pomoć i negu drugog lica, besplatne obroke u narodnoj kuhinji, a grad Beograd obezbeđuje stalnu novčanu pomoć, stipendije za đake i studente, kao i stalnu novčanu pomoć za žene (nad kojima je izvršeno nasilje u porodici), po izlasku iz Sigurne kuće.
Prilikom priznavanja prava na bilo koju novčanu pomoć, u obzir se uzimaju svi prihodi, pa tako i alimentacija, a ako se ona ne isplaćuje, neophodno je podneti dokaz.
U Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu, samohrani roditelji mogu da dobiju besplatnu pravnu pomoć iz oblasti porodično-pravne zaštite, koja podrazumeva savete i podršku roditeljima i deci u ostvarivanju prava na alimentaciju, podnošenje tužbe za vršenje roditeljskog prava, i ostale situacije. Kada je reč o psihološkoj pomoći, može da se dobije pomoć stručnjaka za podršku i jačanje roditeljstva, ali i psihološka podrška i pomoć deci koja često imaju emotivne krize zbog nedostatka drugog roditelja. Roditeljima se savetuje da kažu deci istinu o drugom roditelju, u kojim okolnostima je rođeno, kako je porodica prestala da funkcioniše, a ukoliko ne mogu sami da razreše situaciju - da se obrate stručnim licima zaposlenim u centru za socijalni rad.

PageBreak

Udruženja samohranih roditelja

Beograd
Udruženje samohranih roditelja iz Beograda obavlja svoju misiju jedanaest godina, i ima oko 850 članova, od čega je 250 samohranih očeva. Njegova predsednica, Vera Totić, kaže da udruženje godišnje ima više od pet podela paketa hrane, sredstava za higijenu, obuće i odeće, ali i da organizuje jednodnevne izlete sa gratis ručkom za roditelje i decu. Udruženje pruža i pravnu pomoć, jer samohrani roditelji najčešće imaju problema sa neisplaćivanjem

Najčešći problemi Gradski centar za socijalni rad iz Beograda kao najčešće probleme samohranih roditelja uočava utvrđivanje očinstva, ostvarivanje prava na alimentaciju, nemogućnost zaposlenja, mesto u kolektivu za decu, krov nad glavom, društvene i emotivne probleme dece.

alimentacije i nasiljem u porodici. U udruženju ima i očeva koji su trpeli nasilje u porodici, dobijali su batine od žena i oni i deca.
Kada je potrebna pomoć pri zapošljavanju, Udruženje upućuje molbe poslodavcima da kao prioritete uzmu u obzir majke koje su same sa decom, ne dobijaju alimentaciju, žive kao podstanari... ili, ako je neophodno, da budu otpuštene među poslednjima. Gde ima razumevanja, ima i uspeha. Udruženje ima dobru saradnju sa biroom za zapošljavanje, i uglavnom su sve članice zaposlene ili su prošle određenu obuku, nakon čega su pronašle posao.


Kragujevac
Udruženje samohranih roditelja iz Kragujevca je osnovano u januaru 2010. godine, i trenutno ima preko 200 članova, od čega je 22 samohrana oca. Ideja za osnivanje je potekla od Udruženja samohranih majki iz Niša, od kojeg su preuzeta iskustva. Udruženje vodi Ljubiša Nikolić, koji je tokom rada u Skupštini grada uvideo kroz kakve probleme prolaze samohrani roditelji. Otkako je u penziji, ima dovoljno vremena da pomogne oko organizovanja različitih vrsta pomoći.
U saradnji sa Udruženjima samohranih roditelja iz Niša, Vranja i Novog Sada, Udruženje iz Kragujevca priprema predlog promene zakona - kako bi samohrani roditelji lakše rešavali probleme u vezi sa naplatom alimentacije. Mogućnost krivičnog gonjenja bivšeg supružnika koji ne ispunjava svoje obaveze je - prema rečima predsednika Nikolića - loše rešenje. Jer, sudstvo je i u tim slučajevima sporo, novac je obezvređen kada stigne, a deci je tokom razvoja potrebno mnogo toga. S obzirom da članovi Udruženja imaju problema i sa narušenim porodičnim odnosima, uspostavljena je saradnja sa Centrom za socijalni rad. Ovo Udruženje ima saradnju sa Bankom hrane iz Beograda, i svojim članovima povremeno deli pakete pomoći. Prema rečima Ljubiše Nikolića, problemi su svuda isti ili slični, ali karakteristično je da se u manjoj sredini teže rešavaju.



Tekst je realizovan u saradnji sa: Predragom Petrovićem, šefom Odseka za poslove u oblasti populacione politike i finansijske podrške porodici sa decom - Ministarstvo rada i socijalne politike, Sektor za brigu o porodici i socijalnu zaštitu, Gradskim centrom za socijalni rad grada Beograda, i Udruženjima samohranih roditelja iz Beograda i Kragujevca

Milica Gacin