Sa srčanom manom se u Srbiji godišnje rodi oko pet stotina dece. U mnogim slučajevima, te anomalije mogu da se operišu.

U našoj zemlji se operacije srca kod dece rade u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, i u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" na Novom Beogradu. Ali, šta se dešava sa

Ranije je procenat preživljavanja sa urođenom srčanom manom bio jedva 10-15 odsto, a sada čak 85 odsto rođenih sa tom anomalijom doživi odraslo doba

pacijentima čiji problem ne bude rešen ni posle operacije, ili sa pacijentima koji nisu u detinjstvu operisani?

Prof. dr Aleksandar Vuksanović, direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Srbije (RZZO) i profesor dr Afksendios Kalangos iz Univerzitetske  bolnice u Ženevi, potpisali su Protokol o saradnji iz oblasti kardiohirurgije. U Švajcarsku će, na hirurški zahvat kod profesora Kalangosa, na svakih petnaest dana da odlazi po četiri do šest pacijenata iz Srbije. I to deca i odrasli sa najkompleksnijim urođenim srčanim manama, kao i medicinski najteži pacijenti za bajpas hirurgiju i zamenu srčanih zalistaka. Na te operacije će pacijenti biti upućivani na osnovu procene lekarskog konzilijuma.



Šta su pacijenti Srbije dobili potpisivanjem tog protokola, pitali smo prof. dr Aleksandra Vuksanovića.
- Korist za građane Srbije je višestruka, jer naši bolesnici dobijaju mogućnost da budu lečeni u jednoj od najpriznatijih klinika u svetu, i da ih operišu vrhunski kardiohirurzi, na čelu sa profesorom Kalangosom. Izuzetno važan deo Protokola je i dodatna edukacija naših stručnjaka, koji će praktično biti deo uglednog švajcarskog kardiohirurškog tima.

Ranije je procenat preživljavanja sa urođenom srčanom manom bio jedva 10-15 odsto, a sada čak 85 odsto rođenih sa tom anomalijom doživi odraslo doba. Naši pacijenti mogu da idu na operaciju srca o

Velika pomoć Švajcarske Zahvaljujući prof. Kalangosu, Švajcarska će, tačnije kanton Ženeva i Univerzitetska klinika, finansirati čak 95 odsto troškova realne cene kardiohirurških zahvata. Republički zavod za zdravstveno osiguranje će za te operacije po pacijentu da plaća oko pet hiljada franaka.

trošku države u kliniku "Adžibadem" u Istanbulu, ali to nije dovoljno. Bez obzira na stručnost i želju naših kardiohirurga, nije moguće da se sve kardiovaskularne operacije izvrše u Srbiji, pa su se pojavile velike liste čekanja, zbog kojih je Republički zavod za zdravstveno osiguranje raspisao tender za bolnice koje mogu da operišu naše pacijente.

Jedna od bolnica koja se javila na tender je Bolnica za hirurške intervencije "Filip Vtori" iz Skoplja, na čijem čelu je dr Žan Mitrev, kardiohirurg. Bolnica, koja se nalazi na 440 kilometara od Beograda, poznata je po svom ugledu na polju kardiohirurgije. Pre jedanaest godina, dr Žan Mitrev je postavio temelje kardiohirurgije u Makedoniji, otvorivši prvu bolnicu takvog tipa u regionu. Broj od 1.800 operacija godišnje, i stopa smrtnosti od svega 0,9 odsto - pokazuju da stručnjaci te ustanove imaju i znanje i iskustvo. Do sada su uradili sve moguće vrste hirurških zahvata na srcu, a od nedavno rade i operacije srca kod dece.

S obzirom da smo bili u prilici da posetimo bolnicu u Skoplju, dobili smo obećanje da će nas pozvati kada budu radili operacije srca kod mališana. U tom slučaju, mi ćemo se potruditi da vam prenesemo kako izgleda kompletan tok operacije. Inače, na bilbordu ispred bolnice stoji: "Lečimo i slomljena srca". Nadamo se da će u budućnosti biti manje takvih srca, i da liste čekanja više neće postojati. Jer, na takve intervencije ne sme da se čeka. Više informacija o operacijama u ovoj bolnici možete da pronađete na sajtu http://www.cardiosurgery.com.mk.

PageBreak

Profesor Kalangos – zlatne ruke pedijatrijske kardiohirurgije

Priča sa prof. dr Afksendiosom Kalangosom je započela početkom 2007. godine, kada je došao u našu zemlju uz nesebično angažovanje princeze Katarine Karađorđević, i operisao tada petogodišnju Dejanu Krajačić iz Apatina.

Evo dela tada objavljene priče u magazinu Mama.

- Dejana je išla u vrtić, kao i mnoga druga deca. A onda se, sredinom decembra, razbolela. Između ostalog, imala je povišenu temperaturu. Odmah smo se javili pedijatru u našem domu zdravlja, gde je ustanovljeno da se radi o upali pluća. Dejani je odmah dat antibiotik, ali je i dalje imala visoku temperaturu. Posle nekoliko dana, pedijatar je u terapiju uključio drugi antibiotik, i temperatura je konačno spala. Do završetka terapije, sve je izgledalo u redu. Međutim, po prestanku uzimanja antibiotika, ponovo se vratila visoka temperatura. Tada sam znala da nešto nije u redu...


Odmah smo otišli u Sombor. Pedijatar je prilikom pregleda posumnjao da se radi o promenama na srcu. Radi konsultacije, pozvao je dr Nevenku Borković, koja je kardiolog. Ona je odmah uradila ultrazvuk srca i ustanovila da se radi o endokarditisu (teška infekcija aortnih zalistaka). Potom je pozvala profesorku dr Idu Jovanović, koja je pedijatrijski kardiolog, direktor Pedijatrijske klinike u Tiršovoj. Nakon njihovog razgovora, spakovali smo stvari i došli u Beograd na Univerzitetsku dečju kliniku…

Dejanino stanje je i pored intenzivne antibiotske terapije, date po svetskim standardima, konstantno bilo loše. Umesto poboljšanja, stigle su komplikacije. Dobila je apscese (gnojne upale), oštećeno joj je aortno ušće… Jedino je operacija mogla da spase moje dete. Međutim, tu je nastao problem. Dr Ida Jovanović nam je rekla: «Ponosni smo što smo dovoljno pošteni da, kada smo nemoćni, to i kažemo, ali i što znamo ko može da nam pomogne, i da zatražimo pomoć». Za Dejanu, tu pomoć je mogao da pruži prof. dr Afksendios Kalangos, koga smo sa nestrpljenjem očekivali. Princeza Katarina ga je odmah pronašla. Uz njeno nesebično angažovanje, profesor je u Beograd stigao na Bogojavljenje, 19. januara, i to sa doniranim tkivom. Njega je obezbedila Fondacija "Srce za dvoje", koju je osnovao profesor Kalangos. Onog trenutka kada sam videla doktora kako ulazi u operacionu salu, dobila sam udah snage, samopouzdanja, nade i vere - rekla je tada Dejanina mama Dušanka.

Kao zaključak, nameće se dobro poznata parola: "Čuvajmo svoja srca, da bi nam duže trajala!". Ipak, ako problem već postoji, sigurni smo da je njegovo rešenje moguće.


Vesna Stanimirović