Baš kao što je vama potreban odmor od svakodnevnih obaveza, tako je i detetu potreban predah od škole. Raspust je njegovo vreme odmora. Pokušajte da što više razgovarate, igrate se, međusobno zbližavate. Šetajte, skačite, trčite, smejte se.

Takođe, dobar provod za vaše dete ne mora biti žrtva sa vaše strane. Naprotiv, dobar je samo onaj provod u kome ste i vi i vaše dete dobro raspoloženi.

*IZLET. Većina gradova ima obližnje izletište, mesto u prirodi za odmor i rekreaciju. Idite zajedno sa detetom, tačnije - porodično. Čak i kratkotrajan boravak u prirodi učiniće da se osećate drugačije. Ponesite lopte, badminton, šetajte, posmatrajte prirodu.Upoznajte dete što je moguće više sa «čarobnim» svetom biljaka. Naučite ga da posmatra trave i drveće, da raspoznaje, u skladu sa svojim uzrastom, ono što bi mu moglo biti zanimljivo. Uputite ga na njihove višestruke koristi. Popnite se na neko drvo. Potražite ptičja gnezda. Pričajte o mirisima cveća. Nemojte se iznenaditi ako neki miris dete podseća na miris vaše kuhinje, zubara, ili njegovu omiljenu igračku. Princip asocijacija često dominira dečjim razmišljanjima. Možete napraviti kućicu za ptice, zasaditi neku svoju biljku, poneti hranu za veverice... Primer koji vi dajete svojoj deci, kada je ponašanje u prirodi u pitanju, osnova je na kojoj će ono graditi svoj stav prema prirodi kada odraste.

*ODLAZAK NA SELO. Većina gradske dece nema priliku da upozna život na selu. Ukoliko ste u mogućnosti, idite u neku seosku sredinu. Budite uz dete dok upoznaje taj, njemu nepoznat svet. Životinjski svet predstavlja neiscrpan izvor zanimanja za svako dete. Ako dozvolite detetu da slobodno istražuje svoju okolinu (podrazumeva se da ćete izbegavati sve što je opasno), bitno utičete na kvalitet vremena koje ono provodi. Ipak, ne zaboravite da ono ima pravo na sopstvene emocije, a to podrazumeva i strah, i bes, i zbunjenost. Tako, ukoliko pokaže određene strahove (uobičajeno je da će mu domaće životinje izgledati strano), pomozite mu da te emocije prevaziđe. Nemojte ga prisiljavati, ubeđivati da nema razloga za strah, ili ga ismevati. Naime, strah ne mora biti ni sa čim racionalno izazvan, ni sa čim argumentovan. Može poticati od prostog nepoznavanja određene životinje, ili imati svoj koren u nečemu što je dete upamtilo iz neke bajke, filma, priče... i tu informaciju prenelo u realni svet. Vi, sa svoje strane,pazite da ne prenosite na dete svoje strahove. Na primer, vaš otpor ili strah od insekata može blokirati dete da ih istražuje, posmatra, dodiruje...

PageBreak


*ODLAZAK NA MORE. Iskoristite svoj boravak na moru za što više fizičkih aktivnosti koje vam nisu dostupne tokom drugih godišnjih doba. Plivanje pomaže boljem razvoju deteta, pravilnijem držanju tela, ispravljanju različitih deformiteta kičme i stopala... Ipak, kako bi vaš odmor bio aktivan, a ne samo pasivno ležanje na plaži, napravite plan. Posetite obližnja mesta, istorijske znamenitosti, prošetajte se po parkovima, istražite neku šumu ili susednu plažu...

Umesto da iz svog mesta „vučete“ na odmor pun kofer dečjih igračaka, radije se vratite kući sa punim koferom uspomena

Pre samog putovanja, razmislite da li su vam zaista neophodne sve te torbe pune zabavnih stvarčica za vaše dete.Knjige, igračke, društvene igre i druge aktivnosti «za unutra» važne su za slučaj lošeg vremena, bolesti, ili nekih drugih nepredviđenih okolnosti. Ali, nemojte preterivati.Ponesite samo ono što je vašem detetu zaista omiljeno. Biće okruženo novim iskustvima, pa ga neće zanimati ono što već poznaje, osim ako nije emotivno vezano za određenu knjigu ili igračku.

*SAKUPLJAJTE USPOMENE. Napravite nešto što će vas kasnije podsećati na dane odmora. "Napunite baterije" za ubuduće. Tako, nemojte zaboraviti:

● Fotografije. Fotografije su nezamenljivi deo letovanja i najprecizniji pokazatelj promena rasta i razvoja vašeg deteta. Što je dete starije, a fotografije bleđe, njihova vrednost raste.

● Herbarijum. Ukoliko ste tokom šetnji livadama ili planinama sakupili neko cveće ili biljke, možete ih ispresovati i pokazati detetu kako da napravi sopstveni herbarijum. Od otpalih latica ćete lako napraviti različite slike - kada ih zalepite u određenom obliku, na debljem kartonu. Kada tu sličicu uramite, ona postaje unikatni poklon, ali i uspomena - podsetnik kako ste se provodili dok ste cveće i lišće skupljali i ređali u vašu sliku.

Društvo sa letovanjaSve dok je dete u predškolskom i nižeškolskom uzrastu, najviše će uživati u društvu sa vama. Kasnije, kada je uticaj vršnjaka veći, i njegovi izbori će se promeniti. Ipak, ako se već nalazite u novoj sredini, potrudite se da i u toj novoj sredini bude u društvu svojih vršnjaka. Nije važno što će njihovo druženje kratko trajati, jer je sasvim dovoljno da razmenom igara i informacija nauče da se druže i igraju upravo toliko vremena koliko imaju na raspolaganju. Uostalom, i po isteku letovanja mogu ostati u kontaktu. Pomozite detetu da uspostavi početne kontakte sa decom, a zatim ga pustite da se snalazi samo i tako uči veštini komunikacije i ostalim socijalnim sposobnostima.

● Dnevnik. Beležite ono što vam se događa. Kuda ste išli kog dana, šta ste zanimljivo videli. Zalepite poneku ulaznicu iz muzeja koji ste posetili, kartu iz metroa, ili nešto slično. Dnevnik sa putovanja je najlepši ako je zajednički, to jest kada ga ispisuje cela porodica.

● Školjkice, kamenčići, razglednice, magneti... Možda je vama lično već i dosadilo šetanje po plažama i skupljanje kamenčića. Međutim, vaše dete nema vaše iskustvo. Kada ovakve sitnice obavljate zajedno, i vi ćete se osećati posebno, a dete će iskreno uživati.

Zadatak za vas

Konačno, gde god da ste ovog leta sa svojim detetom, najvažnije je da provodite kvalitetno vreme, da budete opušteni i posvećeni jedni drugima. Naime, bez obzira koliko vi kao roditelji bili ubeđeni da se maksimalno posvećujete deci, činjenica je da je većina dece svojih roditelja ŽELJNA.

Zato, kako biste dodatno učvrstili i poboljšali vaše međusobne odnose, postavite sebi ovog leta barem jedan zadatak. Na primer, obećajte sebi da ćete naučiti (ili barem čvrsto pokušati) da svoje dete pažljivo slušate. Umesto da, dok ono nešto priča, vi smišljate šta ćete mu odgovoriti, za promenu pokušajte da ćutite, gledate ga u oči, osluškujete šta priča i «između redova», i da ga razumete.

Upravo zato, slobodno vreme, dečji raspusti i godišnji odmori jesu toliko dragoceni. To je prilika da budemo što više zajedno.

Jelena Holcer, pedagog